Ljeto sa sobom donosi sunce, visoke temperature i povećanu potrebu organizma za vodom. Dok uživamo u toplim danima, mnogi od nas zaborave na osnovno pravilo zdravog funkcionisanja organizma – redovnu i dovoljnu hidrataciju.
Dehidracija nastaje kada tijelo gubi više tečnosti nego što je unosi, što dovodi do poremećaja ravnoteže elektrolita, lošijeg rada organa i opšteg osjećaja iscrpljenosti. Iako se najčešće povezuje s osjećajem žeđi, žeđ je zapravo već znak da je dehidracija počela.
Znakovi da tijelu fali voda mogu biti suptilni, ali vrlo značajni. Suva usta, ispucale usne, tamna boja urina, hronični umor, glavobolja i osjećaj vrtoglavice samo su neki od simptoma koje mnogi zanemaruju. Koža može postati suva i hladna na dodir, srce ubrzano kuca, a mišići postaju skloni grčevima. Kod jače dehidracije dolazi do pada krvnog pritiska, zbunjenosti pa čak i nesvjestice.
Najosjetljiviji na dehidraciju su djeca, koja često ne mogu jasno izraziti osjećaj žeđi, kao i starije osobe kod kojih prirodna potreba za vodom opada. Trudnice, dojilje, oni koji rade naporno ili vježbaju tokom vrućina, kao i svi koji konzumiraju diuretike poput kafe, alkohola ili određenih ljekova, trebaju biti posebno oprezni.
Prevencija je jednostavna – potrebno je piti dovoljno vode tokom dana, čak i kada niste žedni. Idealno je unositi između dvije i tri litre dnevno, a tokom vrućina i više. Posebno je korisno jesti sezonske namirnice bogate vodom poput lubenice, dinje, krastavca i tikvica. Takođe, treba izbjegavati pretjerano izlaganje suncu u najtoplijem dijelu dana, nositi laganu odjeću i često se rashlađivati. Fizički aktivne osobe, kao i one koje provode vrijeme na otvorenom, moraju dodatno voditi računa o unosu tečnosti.
Dehidracija nije bezazlena – utiče na koncentraciju, raspoloženje, rad srca i ukupno stanje organizma. Pratite signale svog tijela i ne čekajte da ožednite. Voda je najdostupniji i najefikasniji lijek koji imamo, posebno u ljetnjim danima kada je organizmu najpotrebnija.
