Neophodno unaprijediti prava LGBTIQ osoba u sudskom postupku

Većina slučajeva u kojima su LGBTIQ osobe oštećena strana bude procesuirana u prekršajnom, a rijetko u krivičnom postupku, i to najčešće primjenom Zakona o javnom redu i miru, a ne Zakona o zabrani diskriminacije, saopšteno je na panelu „Slobodni i jednaki u pravima i pravdi“, koji je organizovao Centar za monitoring I istraživanje (CeMI).

Na panelu je prikazan i kratki promotivni film „Slobodni i jednaki u pravima i pravdi“  kroz koji su prikazani ključni izazovi sa kojima se susrijeću LGBTIQ osobe u Crnoj Gori.

Istraživačica javnih politika CeMI-ja Milica Zrnović je kazala da su filmom  željeli posebno da istaknu značaj unapređenja zaštite prava manjina i promocije principa demokratskog društva.

“Ističući ove aspekte, želimo da filmom utičemo na ohrabrivanje i drugih članova LGBTIQ zajednice da budu aktivniji i samoinicijativniji u društvu. Sa druge strane, želimo i posebnu pažnu da skrenemo javnosti, koja nerijetko ima stereotipe i predrasude kada je LGBTIQ zajednica u pitanju,” kazala je Zrnović.

Ona je ukazala da istraživanja na Evropskom nivou pokazuju da je Crna Gora ispunila 62 odsto svih indikatora koji ukazuju na adekvatnu zaštitu prava LGBTIQ zajednice, te da je najveći napredak ostvaren upravo u oblasti jednakosti i zabrane diskriminacije (96 odsto), što čini Crnu Goru liderom ne samo u regionu, već i u Evropi.

“Međutim, i pored ostvarenog napretka postoje određena pitanja koja izazivaju zabrinutost. Naime, istraživanje koje je sproveo Centar za monitoring i istraživanje u okviru ovog projekta ukazuju da većina slučajeva u kojima su LGBTIQ osobe oštećena strana bude procesuirana u prekršajnom, a rijetko u krivičnom postupku, i to najčešće primjenom Zakona o javnom redu i miru, a ne Zakona o zabrani diskriminacije,” kazala je Zrnović.

Generalna direktorka Direktorata za unaprjeđenje i zaštitu ljudskih prava u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Blanka Radošević Marović kazala je da su u periodu od deset godina u Crnoj Gori napravljeni koraci od sedam milja kada su u pitanju prava LGBT osoba i njihova vidljivost u crnogorskom društvu.

„Uspjeli smo u saradnji sa civilnim sektorom prije svega da unaprijedimo zakonodovstvo koje do 2013 godine nije ni prepoznavalo LGBT osobe. Uspjeli smo da unesemo izmjene i dopune u krivičnom zakonu koji je, kao otežavajuću okolnost, unio krivično djelo koje se uradi na osnovu netrpeljivosti prema seksualnoj orjenaticiji i rodnom identitetu. Nakon toga, čitav niz zakona je unio ovaj osnov u cilju zaštite LGBTIQ osoba,“ kazala je Radošević Marović.

Ona je kazala da je nedavno završena i analiza sudske prakse o primjeni krivičnog i antidiskriminacionog zakona u periodu od 2013. do 2019. godine, koji je iznjedrio priručnik o postupanju u slučajevima kada su LGBT osobe oštećena strana.

„U decembru će se organizovati obuke prvo za institucije Zaštitnika ljudskih prava i Ministarstva za ljudska i manjinska prava, a nakon toga obuke onih koji implementIraju ove zakone, a to su sudije i tužioci. Naravno, biće uključena i policija. Na taj način će oni koji primjenjuju zakon biti suočeni sa propustima, sa praksom koja nije uvijek rezultirala na pravi način, sa čestom pojavom da su se presude donosile po osnovu nekih drugih zakona, koje imaju blaže kazne kao što je Zakon o javnom redu i miru i slično, a ne na osnovu krivičnog i antidiskriminacionog zakona,“ kazala je Radošević Marović.

Glavni protagonista kratkog promotivnog filma Nikola Ilić, trans muškarac i predstavnik Asocijacije Spektra je kazao da LGBTIQ osobe u Crnoj Gori nemaju obezbijeđenu dovoljnu sigurnost i uslove za normalan život, što je, kako kaže, minimum koji je neophodan.

„Svi moramo biti jednaki i imati taj minimum, kao početak kretanja ka nečemu većem i boljem za sve nas,“ kazao je Ilić.

On je kazao da LGBTIQ zajednici ne predstavlja prijetnju ovom društvu i da ona „nije pogrešna, nije nakazna i nije bolesna“.

„Živimo u društvu u kojem ljudi sebi daju za pravo da sude i ruše ali ne i da makar pokušaju da razumiju, da vide istinu. Istina je da nismo svi isti, da ne volimo na isti način i ne osjećamo se onako kako nam je rečeno da moramo,“ kazao je Ilić.

Izvršna direktorica CeMI-ja Teodora Gilić je kazala da je projekat „Jednakost LGBTIQ osoba pred zakonom – Unaprjeđenje prava LGBTIQ osoba u sudskom postupku“ usmjeren ka jačanju kapaciteta i veću obučenost pravosudnih instanci u procesuiranju krivičnih djela prema LGBTIQ populaciji, kao i postupanju prema LGBTIQ osobama u postupku na jednak i adekvatan način.

„Fokus ovog projekta je usklađivanje politike ljudskih prava sa implementacijom istih u crnogorsko zakonodavstvo, a sve u skladu sa međunarodnim standardima koji su prepoznati kroz brojna međunarodna dokumenta, ugovore i konvencije, kao što su Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima, Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, Konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i njeni Protokoli, Deklaracija Ujedinjenih Nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu, i dr,” kazala je Gilić.

Događaj je organizovan u okviru projekta i „Jednakost LGBTIQ osoba pred zakonom – Unaprjeđenje prava LGBTIQ osoba u sudskom postupku“ kojeg sprovodi CeMI, a finansira ga Ministarstvo za ljudska i manjinska prava Crne Gore.

Izvor: PR pres servis

Možda vam se dopada

Komentari

učitavam...