Razgovarala Svetlana Peruničić
Foto Vesela Mišković
Mjesto fotografisanja Hotel Resort Ruža Vjetrova
Nina Drakić je prva žena na čelu Privredne komore Crne Gore, institucije koja traje skoro vijek. S obzirom na to da vodi krovnu instituciju koja se bavi privredom, ženama koje odluče da uđu u preduzetničke vode poručuje da budu hrabre i, bez obzira na potencijalne izazove, ostanu dosljedne svojim idejama.
“Važno je da budu informisane o programima podrške, aktuelnim projektima i događajima, uspostave kontakte sa institucijama, povežu se sa koleginicama i razmjenjuju iskustva”, kazala je Drakić u intervjuu za Graciju.
Smatra da formulu bilo čijeg uspjeha u poslu nije moguće prepisati ili kopirati i kaže da su spremnost za rad, učenje i odricanje pretpostavke za uspješan sopstveni biznis, kao i da žensko preduzetništvo predstavlja veliki i nedovoljno iskorišćeni potencijal crnogorske privrede. Tvrdi i da je za žene ključno obrazovanje i poručuje im da ulažu u sebe i školovanje, budu istrajne i spremne da istražuju i usvajaju nova znanja.
Prva ste žena na čelu Privredne komore Crne Gore. Da li je ta činjenica donijela neke drugačije principe i prioritete u instituciji koju vodite i u sferi privrede?
– Privilegija je voditi instituciju koja uspješno traje gotovo jedan vijek. Privredna komora je po mnogo čemu jedinstvena. Stvorila ju je privreda kako bi, kroz ustrojstvo ustanovljeno u 18. vijeku u Francuskoj, štitila svoje objedinjene interese, boreći se za više prava i bolju poziciju u društveno-ekonomskom sistemu. Stoga smatram da sam funkcijom predsjednice Komore, na koju sam izabrana voljom privrede, preuzela veliku, važnu i dostojanstvenu ulogu sprovođenja te misije. Činjenica da sam prva žena na čelu ove institucije potvrđuje njenu savremenost, tim prije što u Evropi nema mnogo komora na čijem su čelu žene.Sigurno je da postoje različiti liderski i menadžerski pristupi kod žena i muškaraca, jer je riječ o drugačijim senzibilitetima, postavljanju prioriteta, unutrašnjoj i spoljnoj komunikaciji. Po osnovu toga sam zasigurno unijela novu dimenziju i drugačiju vrijednost. Imala sam zadovoljstvo da, upravo kroz rad u Komori, učim i profesionalno se razvijam uz izuzetne i žene i muškarace iz visokog i srednjeg menadžmenta, čiji sam dio u jednom periodu i ja bila. Zahvaljujući tome, vjerujem, imam izoštreniji pogled na ono što treba da budu prioriteti rada ove institucije, pa time i širi pristup rješavanju izazova pred kojima se privreda i privrednici nalaze u njihovom svakodnevnom poslovanju. Uzmemo li u obzir da sam na ovoj funkciji, kao v.d, a zatim u punom kapacitetu dvije godine koje su obilježene saniranjem posljedica zdravstvene krize, nizom poremećaja u globalnim ekonomskim tokovima, mogu konstatovati da sam bila prinuđena da mnoge odluke donosim brzo i pronalazim rješenja i odgovore za probleme koji nijesu bili već viđeni. To je dodatno naglasilo nužnost da komunikacija sa članicama, koja i jeste temelj za rad predsjednika/ce Komore, bude intenzivnija. Veoma sam zahvalna svim članicama na posvećenosti Komori, a posebno onim koji participiraju u radu tijela i organa Komore. Zahvaljujući tome, bilo je jednostavnije odgovoriti brojnim izazovima.
Vaša funkcija podrazumijeva saradnju sa svim državnim organima. Kako bi, iz Vašeg ugla, partnerstvo institucija i privrednika dalo najbolji rezultat i za državu i za privredu?
– Privredna komora je poslovna asocijacija sa najdužom tradicijom u Crnoj Gori, čiji je cilj zastupanje i ostvarivanje interesa cjelokupne crnogorske privrede. Partnerski odnos Komore sa Vladom i saradnja sa državnim organima i lokalnim samoupravama rezultira brojnim benefitima za privredu, prevashodno kroz kreiranje kvalitetnog poslovnog ambijenta, kao preduslova za jačanje konkurentnosti domaćih preduzeća. Komora realizuje i brojne aktivnosti usmjerene na definisanje mjera ekonomske politike, analizu uslova poslovanja, donošenje i izmjenu propisa iz oblasti privrede i unapređenje njene konkurentnosti. Privredni subjekti preko svojih predstavnika u Privrednoj komori koriste snagu udruženu u ovoj instituciji kako bi uticali na tokove ekonomskog razvoja, a Vlada preko naše asocijacije, kao važnog partnera, može bolje da sagleda probleme sa kojima se suočava privreda, njene zahtjeve i preporuke. Dakle, najbolje rezultate na stvaranju podsticajnijeg regulatornog okvira koji će donijeti predvidljivije i sigurnije poslovanje, rast profitabilnosti i zaposlenosti daje partnerstvo.
Kada je biznis u pitanju, da li biste dali prednost mladosti ili iskustvu, ideji ili novcu, ženama ili muškarcima? Zbog čega?
– Svi ovi pojmovi imaju mnogo veću snagu i smisao kada riječ ILI postavljena između njih zamijenimo veznikom I. Dobar balans je ključ uspješnog biznisa, kao uostalom i života. Svaki od pojmova iz ovog pitanja u procesu razvoja biznisa ima značaj i nosi niz prednosti, ali i nedostataka u odnosu na onaj koji ste mu postavili kao suprotnost. Gotovo da nije moguće imati idealne uslove za započinjanje i razvoj biznisa, što nije razlog da se odustane od preduzetničkih i poslovnih ideja. Stoga bih sklonija bila govoriti o spremnosti za rad, učenje i odricanje kao pretpostavkama za uspješan sopstveni biznis. Tržišta su danas prilično široka, zahtjevna i visoko konkurentna, o bilo kojoj djelatnosti da je riječ. Zbog toga ulazak i opstajanje na njima traži brzo prilagođavanje promjenama i izazovima. Formulu bilo čijeg uspjeha u poslu nije moguće prepisati ili kopirati, te stoga nije moguće dati apriori prednost bilo kojem od ponuđenih pojmova iz Vašeg pitanja i na taj način odgovoriti.