Razgovarala Svetlana Peruničić
Foto Vesela Mišković
Mjesto fotografisanja Hotel Resort Ruža Vjetrova
Nina Drakić je prva žena na čelu Privredne komore Crne Gore, institucije koja traje skoro vijek. S obzirom na to da vodi krovnu instituciju koja se bavi privredom, ženama koje odluče da uđu u preduzetničke vode poručuje da budu hrabre i, bez obzira na potencijalne izazove, ostanu dosljedne svojim idejama.
“Važno je da budu informisane o programima podrške, aktuelnim projektima i događajima, uspostave kontakte sa institucijama, povežu se sa koleginicama i razmjenjuju iskustva”, kazala je Drakić u intervjuu za Graciju.
Smatra da formulu bilo čijeg uspjeha u poslu nije moguće prepisati ili kopirati i kaže da su spremnost za rad, učenje i odricanje pretpostavke za uspješan sopstveni biznis, kao i da žensko preduzetništvo predstavlja veliki i nedovoljno iskorišćeni potencijal crnogorske privrede. Tvrdi i da je za žene ključno obrazovanje i poručuje im da ulažu u sebe i školovanje, budu istrajne i spremne da istražuju i usvajaju nova znanja.
Prva ste žena na čelu Privredne komore Crne Gore. Da li je ta činjenica donijela neke drugačije principe i prioritete u instituciji koju vodite i u sferi privrede?
– Privilegija je voditi instituciju koja uspješno traje gotovo jedan vijek. Privredna komora je po mnogo čemu jedinstvena. Stvorila ju je privreda kako bi, kroz ustrojstvo ustanovljeno u 18. vijeku u Francuskoj, štitila svoje objedinjene interese, boreći se za više prava i bolju poziciju u društveno-ekonomskom sistemu. Stoga smatram da sam funkcijom predsjednice Komore, na koju sam izabrana voljom privrede, preuzela veliku, važnu i dostojanstvenu ulogu sprovođenja te misije. Činjenica da sam prva žena na čelu ove institucije potvrđuje njenu savremenost, tim prije što u Evropi nema mnogo komora na čijem su čelu žene.Sigurno je da postoje različiti liderski i menadžerski pristupi kod žena i muškaraca, jer je riječ o drugačijim senzibilitetima, postavljanju prioriteta, unutrašnjoj i spoljnoj komunikaciji. Po osnovu toga sam zasigurno unijela novu dimenziju i drugačiju vrijednost. Imala sam zadovoljstvo da, upravo kroz rad u Komori, učim i profesionalno se razvijam uz izuzetne i žene i muškarace iz visokog i srednjeg menadžmenta, čiji sam dio u jednom periodu i ja bila. Zahvaljujući tome, vjerujem, imam izoštreniji pogled na ono što treba da budu prioriteti rada ove institucije, pa time i širi pristup rješavanju izazova pred kojima se privreda i privrednici nalaze u njihovom svakodnevnom poslovanju. Uzmemo li u obzir da sam na ovoj funkciji, kao v.d, a zatim u punom kapacitetu dvije godine koje su obilježene saniranjem posljedica zdravstvene krize, nizom poremećaja u globalnim ekonomskim tokovima, mogu konstatovati da sam bila prinuđena da mnoge odluke donosim brzo i pronalazim rješenja i odgovore za probleme koji nijesu bili već viđeni. To je dodatno naglasilo nužnost da komunikacija sa članicama, koja i jeste temelj za rad predsjednika/ce Komore, bude intenzivnija. Veoma sam zahvalna svim članicama na posvećenosti Komori, a posebno onim koji participiraju u radu tijela i organa Komore. Zahvaljujući tome, bilo je jednostavnije odgovoriti brojnim izazovima.
Vaša funkcija podrazumijeva saradnju sa svim državnim organima. Kako bi, iz Vašeg ugla, partnerstvo institucija i privrednika dalo najbolji rezultat i za državu i za privredu?
– Privredna komora je poslovna asocijacija sa najdužom tradicijom u Crnoj Gori, čiji je cilj zastupanje i ostvarivanje interesa cjelokupne crnogorske privrede. Partnerski odnos Komore sa Vladom i saradnja sa državnim organima i lokalnim samoupravama rezultira brojnim benefitima za privredu, prevashodno kroz kreiranje kvalitetnog poslovnog ambijenta, kao preduslova za jačanje konkurentnosti domaćih preduzeća. Komora realizuje i brojne aktivnosti usmjerene na definisanje mjera ekonomske politike, analizu uslova poslovanja, donošenje i izmjenu propisa iz oblasti privrede i unapređenje njene konkurentnosti. Privredni subjekti preko svojih predstavnika u Privrednoj komori koriste snagu udruženu u ovoj instituciji kako bi uticali na tokove ekonomskog razvoja, a Vlada preko naše asocijacije, kao važnog partnera, može bolje da sagleda probleme sa kojima se suočava privreda, njene zahtjeve i preporuke. Dakle, najbolje rezultate na stvaranju podsticajnijeg regulatornog okvira koji će donijeti predvidljivije i sigurnije poslovanje, rast profitabilnosti i zaposlenosti daje partnerstvo.
Kada je biznis u pitanju, da li biste dali prednost mladosti ili iskustvu, ideji ili novcu, ženama ili muškarcima? Zbog čega?
– Svi ovi pojmovi imaju mnogo veću snagu i smisao kada riječ ILI postavljena između njih zamijenimo veznikom I. Dobar balans je ključ uspješnog biznisa, kao uostalom i života. Svaki od pojmova iz ovog pitanja u procesu razvoja biznisa ima značaj i nosi niz prednosti, ali i nedostataka u odnosu na onaj koji ste mu postavili kao suprotnost. Gotovo da nije moguće imati idealne uslove za započinjanje i razvoj biznisa, što nije razlog da se odustane od preduzetničkih i poslovnih ideja. Stoga bih sklonija bila govoriti o spremnosti za rad, učenje i odricanje kao pretpostavkama za uspješan sopstveni biznis. Tržišta su danas prilično široka, zahtjevna i visoko konkurentna, o bilo kojoj djelatnosti da je riječ. Zbog toga ulazak i opstajanje na njima traži brzo prilagođavanje promjenama i izazovima. Formulu bilo čijeg uspjeha u poslu nije moguće prepisati ili kopirati, te stoga nije moguće dati apriori prednost bilo kojem od ponuđenih pojmova iz Vašeg pitanja i na taj način odgovoriti.
Kako na biznis u Crnoj Gori gledaju žene u biznisu i da li je njihovo veće učešće donijelo neku razliku u odnosu na period kada je žena u biznisu bilo znatno manje?
– Iza nas su godine različitih inicijativa, projekata i aktivnosti čiji je cilj povećanje učešća žena u biznisu. To jeste dalo rezulate, pa danas imamo izuzetnih privrednica u gotovo svim granama privrede. Među njima ima i onih koje su biznise proširile i van granica Crne Gore. Pitanje većeg prisustva žena u privredi povezano je i sa ciljevima održivog razvoja, kao što su smanjenje siromaštva, borba protiv gladi i promocija zdravlja i ukupne dobrobiti. U Komori se, kroz različite aktivnosti, bavimo pitanjem ženskog preduzetništva i osnaživanja žena da se opredijele za sopstveni biznis. S tim treba nastaviti, ali bih rekla da je i pred državom i pred nama kao poslovnom asocijacijom novo poglavlje ove priče, a to je osnaživanje žena u privredi. Samo tako ćemo postići njihovu veću prisutnost u ukupnoj privrednoj strukturi nasuprot onome što sada imamo, a to je da su one u najvećem prisutne kroz sopstvene, iako često ne velike biznise. Imperativ je povećati broj žena u upravljačkim strukturama kompanija. To može biti od velike važnosti za kompaniju i upravo zbog toga treba promovisati tu vrstu prisustva žena u biznisu. Raznolikost u odlučivanju može dovesti do boljih i raznovrsnijih rješenja, kao rezultat različitih perspektiva, iskustava i ideja. Istraživanja rađena u nekim zapadnim ekonomijama potvrđuju da, uz navedeno, ovakve kompanije bolje upravljaju rizicima, pokazuju veći stepen inovativnosti i imaju naglašeniji fokus na društveno odgovorno poslovanje, što im donosi bolje poslovne rezultate. Takve kompanije se prepoznaju kao etički orijentisane organizacije, što može uticati na privlačenje investitora i klijenata/potrošača. Ovo su sve, po mom sudu, valjani razlozi da se usmjerimo na bavljenje ovim pitanjem, ne zbog broja i kvota, već raznolikosti koja doprinosi kvalitetu.
Kako vidite ulogu žena preduzetnica u razvoju ekonomije? Kakav savjet biste dali ženama koje žele da započnu karijeru kao preduzetnice?
– Žensko preduzetništvo predstavlja veliki i nedovoljno iskorišćeni potencijal crnogorske privrede. Uloga preduzetnica u razvoju ekonomije je veoma važna, a ekonomsko osnaživanje žena i njihovo veće učešće u biznisu je interes društva. Realizacija preduzetničke ideje vodi ženu u ekonomsku nezavisnost i podstiče je da se aktivno uključuje u različite sfere društvenog života. Time se smanjuje rodni jaz, direktno utiče na smanjenje nezaposlenosti, a svi potencijali društva stavljaju u funkciju ekonomskog napretka. Upravo zbog toga je i važna sistemska podrška ženskom preduzetništvu. Ohrabruju podaci da sve više žena u Crnoj Gori pokreće i vodi sopstveni biznis. Za još bolje rezultate potrebno je nastaviti da promovišemo žensko preduzetništvo, omogućiti edukacije na teme važne za pokretanje i unapređivanje poslovanja, organizovati razmjenu iskustva između uspješnih preduzetnica i početnica, uz stalan rad na unapređivanju poslovnog ambijenta i (izdašnu) finasijsku podršku za žene u biznisu.Ženama koje odluče da uđu u preduzetničke vode poručujem da budu hrabre i, bez obzira na potencijalne izazove, ostanu dosljedne svojim idejama. Važno je da budu informisane o programima podrške, aktuelnim projektima i događajima, uspostave kontakte sa institucijama, povežu se sa koleginicama i razmjenjuju iskustva. U tome će im pomoći Privredna komora.
Doktorirali ste ekonomske nauke, ali ste kroz svoju funkciju prisutni i u realnoj ekonomiji. U čemu se razlikuju teorija i praksa, a u čemu ne mogu jedna bez druge?
– Istina je da jedna bez druge ne mogu, ali je praksa daleko komplikovanja i zahtjevnija, što mi dokazuje svaki dan rada sa privrednicima. Upravo mi je višegodišnje iskustvo u radu sa privredom bio poseban motiv da u svojoj doktorskoj disertaciji ukažem na vezu između teorije i prakse. Shvatila sam da je teorija bez prakse beskorisna, a praksa bez teorije opasna. Teorija bez prakse predstavlja neiskorišćeni potencijal koji, ako se ne koristi, s vremenom može samo izgubiti vrijednost. Od dobrog poznavanja teorije nema ništa ako se ne primjenjuje u praksi. S druge strane, praksa uvijek mora biti građena na dobroj teoriji. Svjedoci smo okolnosti koje su nas zadesile, od krize uzrokovane pandemijom, preko ove izazvane ratom u Ukrajini, do političkih i društvenih procesa u Crnoj Gori, koji takođe imaju svoje uticaje na privredu, iz čega proizlazi da realna ekonomija traži reakcije u realnom vremenu, dok će se teorija njima baviti retroaktivno s aspekta postignutih rezultata ili posljedica.
Koje su najveće prepreke na putu do uspjeha za savremenu ženu? Kako ste se nosili s eventualnim preprekama ili predrasudama tokom karijere?
– Smatram da su posvećenost i spremnost da vrijedno radite ključne za uspjeh u svakoj djelatnosti, bez obzira da li je riječ ženama ili muškarcima. Ne mogu reći da mi je na poslu nešto bilo nedostižno ili da sam nailazila na prepreke i predrasude zato što sam žena. Bilo je izazova, ali ih nikada nijesam dovodila u direktnu vezu sa tim. Treba, ipak, istaći da različita istraživanja i analize o stanju rodne ravnopravnosti pokazuju da postoji jaz u društvu. Istina je i da se jaz između muškaraca i žena u poslovnom svijetu smanjuje. Riječ je o procesu koji traje i čiji će uspjeh zavisiti od nas i našeg rada na osvješćivanju, edukaciji i spremnosti da napuštamo, u ovom slučaju, rodne stereotipe. Za žene je ključno obrazovanje i poručujem im da ulažu u sebe i školovanje, budu istrajne i spremne da istražuju i usvajaju nova znanja.
Kako balansirate između poslovnog i privatnog života, kako provodite slobodno vrijeme?
– Nastojim da održim balans između poslovnog i privatnog života. Posao koji obavljam je veoma dinamičan i zahtjevan. Obaveza je mnogo, a očekujem da će ih biti i više. Pored ustaljenih, nijesu rijetki ni ad hoc poslovi koji traže vrijeme i posvećenost. Katkad ih nije lako uskladiti, ali uz dobru organizaciju i jasno postavljene prioritete, uspijevam. Porodica i prijatelji su mi najveći oslonac, podrška i najbolje društvo, i trudim se da uvijek sačuvam vrijeme za njih. U slobodno vrijeme volim da čitam, a od fizičkih aktivnosti biram pilates i plivanje.
GRACIJA 218/novembar 2023.
