“Bio je veliki naučnik i nevjerovatan čovjek čiji će rad i naslijeđe živjeti godinama. Njegova hrabrost, upornost, kombinovane s njegovom briljantnošću i humorom inspirisala je ljude širom svijeta. Jednom je rekao – To i ne bi bio neki svemir, kada ne bi bio kuća onih koje volite. Zauvijek će nam nedostajati”, napisali su u oproštajnoj poruci Lusi, Robert i Tim, djeca britanskog teoretskog fizičara Stivena Hokinga, koji je umro u 76. godini u svojoj kući u Kembridžu.
Hoking je bio najpoznatiji po proučavanju crnih rupa, za koje je utvrdio da s vremenom gube energiju, blijede i potpuno nestaju, što je fenomen poznat u nauci kao Hokingova radijacija. Njegova knjiga Kratka istorija vremena prodata je širom svijeta u više od 10 miliona primjeraka. Predavao je matematiku na Univerzitetu Kembridž.
Pored naučnog rada, Hoking je mnoge inspirisao svojim odbijanjem da se preda teškoj bolesti. Kao 22-godišnjak je obolio od rijetke neuromotorne bolesti (ALS ili Lu Gerigova bolest), koja uzrokuje slabljenje mišića i dovodi do paralize, a doktori su mu tada rekli da će živjeti još samo nekoliko godina. Bio je potpuno nepokretan, u kolicima, s vremenom je izgubio i moć govora, pa je s okolinom komunicirao jedino uz pomoć kompjuterskog sintetizatora glasa.
“Zapamtite da uvijek gledate prema zvijezdama, a ne prema svojim stopalima. Pokušajte razumjeti ono što vidite i uzroke postojanja svemira. Budite radoznali i koliko god se život činio teškim, uvijek postoji nešto što možete učiniti i uspjeti u tome. Važno je ne odustajati”, rekao je Hoking na proslavi 70. rođendana.
