Razgovarala Marina Strugar
Foto Vesela Mišković
Dr Olivera Blagojević-Popović prvi je i jedini doktor nauka u turizmu Fakulteta za turizam i hotelijerstvo u Kotoru, na Univerzitetu Crne Gore. Učestvovala je na brojnim međunarodnim naučnim i stručnim konferencijama, seminarima, edukacijama i aktivno participirala u međunarodnim projektima iz oblasti ekonomije, turizma i menadžmenta. Olivera je ostvarivala uspješne rezultate u turističkoj branši; radi i kao saradnik u nastavi na Fakultetu za biznis i turizam u Budvi.
“U julu prošle godine sam odbranila PhD tezu na temu Koncepcija satisfakcije potrošača u hotelskoj industriji Crne Gore, u mentorstvu prof. dr Boža Mihailovića. Za sada sam prvi i jedini doktor nauka u turizmu koga je iznjedrio Univerzitet Crne Gore, ali očekujem da će uskoro biti još kolega koji će krenuti mojim putem. To je ono što je našoj maloj, ali značajnoj turističkoj zemlji potrebno. Ja sam svoj Olimp u akademskoj karijeri dostigla u najsnažnijem talasu pandemije COVID-19, pa se nadam da ću i ostati jedini kandidat koji je svoju tezu odbranio sa maskom na licu.”
Paralelno s akademskim razvojem, Vašu poslovnu karijeru obilježilo je 16 godina aktivnog radnog angažmana u turističkoj branši, na različitim upravljačkim pozicijama. Primjer ste da je to ostvarivo, a da li je uvijek bilo lako i šta Vam je bila motivacija?
– Nakon završetka studija, kao diplomirani ekonomista počela sam radni angažman u hotelskoj grupaciji Montenegro Stars Hotel Group. Tokom pripravničkog staža, kolege i ja smo imali zadatak da prođemo kroz sve sektore u hotelu, kako bi što potpunije shvatili koncept hotelskog poslovanja. Ta 2004. bila je godina značajnih promjena i pomaka u hotelskoj industriji, a kompanija je ulagala velike napore i resurse u razvoj kadrova. Prošla sam veoma važne edukacije, kod nas i u inostranstvu, što mi je obezbijedilo vrijedne kompetencije i vještine za daljnji profesionalni razvoj. Izdvojila bih tromjesečni trening za hotelski menadžment u Tunisu, gdje sam prošla sve hotelske operacije s akcentom na menadžment za hranu i piće. Takođe, stipendirana sam od strane kompanije za magistarske studije Fakulteta za turizam u Baru. Tokom rada u turizmu, zaokružila sam karijeru obavljajući funkcije direktora hotela i izvršnog direktora turističke agencije Fly Montenegro Travel, a zatim kroz implementaciju ISO standarda menadžmenta kvalitetom i zaštitom životne sredine. Već jednu deceniju dodatno sam angažovana kao predavač na Fakultetu za biznis i turizam u Budvi, čiji je jedan od osnivača i dekan prof. dr Rade Ratković, kome dugujem posebnu zahvalnost za akademski razvoj. Taj period je obilježilo učešće na brojnim internacionalnim naučnim konferencijama, aktivan rad u međunarodnim projektima, kao i publikacije naučnih radova iz oblasti menadžmenta u turizmu i ugostiteljstvu. Ono što uvijek svojim studentima savjetujem tokom naših diskusija na času, jeste da je osnov uspjeha u bilo kom poslu, da volite ono što radite! Motivatore sam crpila iz želje da učim, napredujem i da budem uspješna u onome što radim. Najsnažnija vodilja mi je bila podrška roditelja, porodice i bliskih prijatelja, koji su me na mom životnom putu i akademskoj karijeri nesebično podržali. Nije uvijek bilo lako, pronaći balans između porodičnih obaveza supruge i majke dvoje malo djece, a sa druge strane obaveza na poslu koje treba u roku i odgovorno ispuniti. Kao i u svakom poslu, i životu uopšte, postoje prepreke na putu do realizacije ciljeva, ali važno je vrijedno raditi, vjerovati u sebe i ne odustati!
Vaša radna biografija bogata je značajnim rezultatima i projektima. Na čemu temeljite poslovnu etiku i za koje vrijednosti, sposobnosti niste štedili ni vrijeme, ni trud kako biste ih unaprijedili?
– Osnovne vrijednosti koje svi mi posjedujemo određene su najvećim dijelom kućnim vaspitanjem. Kasnije se kroz obrazovanje i stručno usavršavanje one nadograđuju i oblikuju. U poslu primjenjujem osnovna etička načela u koja duboko vjerujem i, naravno, standarde određene kodeksom ponašanja svake organizacije u kojoj sam zaposlena. U poslu su, po mom mišljenju, najbitniji: profesionalan odnos prema radu i obavezama, uzajamno poštovanje na svim relacijima, prema klijentu, kolegi, nadređenom, ljubaznost, posvećenost, disciplina…
Šta su najveći izazovi poslovanja u turizmu?
– Kada govorimo o turizmu, izazove možemo posmatrati s užeg i šireg aspekta odnosno, sa stanovišta mikro i makrookruženja. Posmatrajući interne faktore odnosno faktore iz mikrookruženja smatram da su bitni kvalitet, standardi, znanje, kompetencije, održivost i zapravo sve ono što će biti zahtijevano od nas za ulazak u Evropsku uniju. Sa stanovišta, pak, makrookruženja i pojava na globalnom nivou, bitno je istaći visoku senzibilnost turizma na pojave koje se tiču bezbjednosti tj. sigurnosti turista/ posjetilaca, poput pandemije, terorizma…
Koje su dominantne savremene tendencije u turizmu, u kom smjeru će se razvijati u budućnosti?
– Turističko tržište se sve više diferencira u skladu sa novim i sofisticiranim potrebama potrošača. Govorim o faktorima koji globalno određuju turističku ponudu i tražnju. Savremeni trendovi u turizmu danas su svakako: sigurne destinacije s aspekta bezbjednosti, što podrazumijeva odabir bližih i sigurnijih destinacija, jer, kako sam već spomenula, turizam se pokazao rezistentnim na brojne negativne uticaje iz globalnog okruženja poput ekonomske i političke nestabilnosti i krize, ali ne i na pandemije, terorizam… Zato je bezbjednost jedan od ‘apriori’ faktora koji danas ima presudan uticaj na odabir destinacije. Zatim, ekološki očuvane destinacije u skladu sa rastom ekološke svijesti potrošača, savremene trendove u turizmu prati porast odabira ekološki očuvanih zemalja. Takođe, okretanje prirodi i zdravim stilovima života, traganje za uzbudljivim doživaljajima i brojni drugi. To može biti i jeste komparativna prednost našeg turizma, s obzirom na to da Crna Gora obiluje prirodnim bogatstvima, diverzitetom ponude i kontrastima prirode na malom geografskom prostoru. Uz kontinuiran rad na održivosti, važna je činjenica da ove godine obilježavamo 30 godina ekološke države. Naravno, tu su i “active holidays”, specijalizovani programi, hiking, biking… Treba spomenuti i razvoj MICE turizma, kao i trend kraćih i češćih putovanja. Posebnu pažnju treba posvetiti razvijanju novih selektivnih vidova turizma, zdravstvenom turizmu, kao i posvećenosti osjetljivim kategorijama turista kroz child friendly turizam i programima za turiste sa posebnim potrebama. Govoriti o savremenim trendovima, a ne spomenuti digitalizaciju, gotovo je nemoguće. Digitalizacija, naročito usljed aktuelnih dešavanja, stala je na sam pijedestal marketinških alata u turizmu. Tako su virtuelne ture u protekloj godini često kompenzovale putovanja, sajmove su obilježili online štandovi, email automatizacija je postala novi rezervacioni sistem…
Turizam je jedna od najugroženijih privrednih grana zbog pandemije. Koliko su zapravo nesagledive posljedice po svjetski turizam?
– Prema mišljenju eksperata iz turizma i prognozama Svjetske turističke organizacije, posljedice će se osjećati i u narednih tri do pet godina. Treba imati u vidu činjenicu da je turizam fleksibilna i najpropulzivnija grana, koja je do pandemije bilježila najbrži rast na svjetskim razmjerama, pa uz adekvatne mjere i strateške planove oporavak može teći u pozitivnom pravcu. Naravno, zavisiće i od mjera i akcija na destinacijskom nivou, ali i sinergije svih učesnika u turističkoj privredi. Što se Crne Gore tiče, bitan je integralni pristup razvoju u turizmu, te izrada nove strategije razvoja turizma.
Koje loše, a koje dobre strane je korona pokazala u turizmu u našoj zemlji?
– Jasno je da su nesagledive posljedice po čovječanstvo koje je izazvao virus COVID-19. Razmatrajući uticaj pandemije na turizam, očigledno je da je negativan uticaj izdominirao. Imamo značajno oslabljenu turističku sezonu, a privreda Crne Gore se umnogome naslanja na prihode od turizma. Mi smo, takođe, avio-destinacija te su obustava letova i zatvaranje granica imali višestruke negativne efekte na kompletnu privredu, a da ne govorimo i o multiplikativnom efektu turizma te uticaju na funkcionisanje ostalih proizvodnih i uslužnih djelatnosti. Sa druge strane, smatram da nas je pandemija značajno društveno osvijestila da odgovornije sagledamo način života koji vodimo, da na skali prioriteta stavimo zdravlje, bezbjednost i sigurnost, što će ubuduće, sigurna sam, biti glavni kriterijum i kod odabira destinacije.
U čemu vidite rješenje i izlaz iz krize i da li ima optimizma u projekcijama za predstojeću ljetnju sezonu u Crnoj Gori?
– Rješenje vidim, kao što sam već istakla, u integralnom pristupu analizi i rješavanju problema. Samo zajedničkim naporima svih eminentnih institucija, eksperata i kadrova možemo očekivati povoljan rezultat. Konkretno u ovoj sezoni, biće značajna i dinamika vakcinacije, kao i daljnji tok pandemije. Optimizam uvijek postoji, jer su pokretači pozitivnih promjena, načelno u životu, uvijek optimisti.
Kakve destinacije birate za odmor, koji kriterijumi su Vam na prvom mjestu?
– Moji kriterijumi za odabir destinacije su se tokom života mijenjali, vjerujem kao i svima nama. Sada biram sigurne destinacije i mjesta prilagođena porodičnom odmoru.
Da li ste ljubav prema putovanjima prenijeli na sinove?
– Da, moji dječaci, Dušan i Vuk-Marko, kao radoznala i znatiželjna bića, priželjkuju dan kada ćemo opet moći nesmetano da putujemo. Kao i kod sve djece, mašta radi svoje, tako da ih fasciniraju turističke atrakcije.
Koje aktivnosti van poslovne sfere Vas opuštaju i pružaju Vam zadovoljstvo?
– Muzika je moja najvažnija sporedna stvar u životu. Opuštam se dok sviram harmoniku ili klavijaturu, slušam muziku i, naravno, ponekad u dobrom društvu i zapjevam. Rado čitam knjige, kada god to obavezna literatura dozvoli. Uvijek je zadovoljstvo pogledati dobar film ili seriju, pozorišnu predstavu. Relaksiraju me šetnja i vrijeme provedeno u prirodi. Posebno je zadovoljstvo biti u krugu prijatelja.