Prokrastinacija je nepotrebno odgađanje obavljanja zadataka, sve dok se ne dostigne tačka u kojoj osoba doživljava određeni nivo neugode. Drugim riječima, ona predstavlja namjerno odgađanje obaveza, uprkos svijesti o negativnim posljedicama koje to odgađanje nosi, te nerijetko rezultira slabijim uspjehom u odnosu na stvarne sposobnosti osobe.
Odgađanje obaveza može da ima brojne interne i eksterne posljedice. Među internim posljedicama su osjećaji krivice, žaljenja, iritacije, ljutnje, stresa, a koji mogu da se jave zbog odgađanja.
Prokrastinacija može da dovede i do eksternih, tj. spoljnih posljedica, u slučajevima kad odgađanje negativno utiče na naš poslovni ili akademski uspjeh. Prokrastinacija može da utiče i na svakodnevne aspekte našeg života. Naprimjer, odgađanje obaveza koje posljedično moramo ispunjavati u zadnji trenutak (te stres povezan s tom činjenicom) može imati negativan učinak na odnose s drugim ljudima u našem životu. Prokrastinacija ima za posljedicu sabotiranje vlastitih ciljeva ili rješavanja problema. Osoba hronično odgađa ili izbjegava neko ponašanje kako bi izbjegla neprijatnost koja je u vezi s tim ponašanjem. Stoga prokrastinacija predstavlja odluku iz “stomaka“.
Koji su uzroci?
Uzroci mogu biti vezani za vrstu obaveze pa prokrastinacija može da se javi kada je zadatak pretežak, prezahtjevan, dosadan ili nejasan. Osim toga, prokrastinacija može proizaći iz određenih unutrašnjih faktora. Naprimjer, do prokrastinacije može doći kada očekujemo negativan rezultat. Naime, ako uz obavezu ili zadatak vezujemo negativne emocije kao što su strah od neuspjeha, to može dovesti do nelagode i odgađanja obavljanja obaveze. Kad osjećamo da imamo previše posla, a premalo vremena, nije neobično da budemo skloni tome da izbjegavamo emocionalnu nelagodu suočavanja s radnim zadacima. Za prokrastinaciju je uobičajeno skretanje pažnje ugodnim aktivnostima ili manje važnim obavezama kako bismo riješili unutrašnji konflikt između svijesti da imamo važan zadatak i vjerovanja da je on neugodan ili težak.
View this post on Instagram
Postanite svjesni svoje prokrastinacije
Kada postanemo svjesni nekog ponašanja, poduzećemo i prve korake da ga promijenimo. Prepoznajete li se u nekom od sljedećih opisa?
– Tokom dana obavljate zadatke koji nisu prioriteti.
– Čitate poruke e-pošte više puta a da zapravo ne donesete odluku šta s njima da
napravite.
– Započinjete visokoprioritetne zadatke, ali ubrzo idete da popijete kafu ili nešto
pojedete.
– Dugo ostavljate zadatke na listi onih koje treba obaviti, iako su ti zadaci vrlo
bitni.
– Ispunjavate vrijeme nebitnim zadacima koje su vas drugi zamolili da obavite,
umjesto da se bavite onim bitnim koji vas čekaju.
– Čekate “pravo vrijeme” ili da budete u “pravom raspoloženju” da biste mogli da
se pozabavite zadatkom.
Saznajte zašto to radite
Da biste ga mogli riješiti, morate biti svjesni razloga zbog kojeg odgađate.
– Izbjegavate li neki zadatak zato što je dosadan ili neugodan?
– Sumnjate li u svoju sposobnost da obavite neki zadatak bez grešaka?
– Loša organizacija često može da voditi prokrastinaciji. Organizovani ljudi koji
koriste efikasne rasporede i to-do popise često uspijevaju da izbjegnu ili brzo
završe proces prokrastinacije.
Odgađanje obaveza je sasvim normalna pojava koju smo svi u većoj ili manjoj
mjeri u nekom trenutku iskusili. Iako se ne radi o mentalnom poremećaju, prokrastinacija može da se javiti kao simptom određenog mentalnog poremećaja, kao što su depresija, poremećaj pažnje s hiperaktivnošću (ADHD) ili opsesivno-kompulsivni poremećaj. U tom slučaju veoma je važno da potražite pomoć stručnjaka.
GRACIJA 215/avgust 2023.
