Platforma zajedničkog djelovanja primjer vizije buduće Crne Gore

Platforma zajedničkog djelovanja predstavlja izuzetno važan dokument i primjer vizije buduće Crne Gore i okruženja kojem se teži, a to je  demokratsko, antifašističko, sekularno društvo socijalne pravde.

To je poručeno u toku razgovora o Platformi zajedničkog djelovanja, koji su organizovali predstavnici  nevladinih organizacija Juventas”,“Kvir Montenegro”, Asocijacija “Spektra”, Udruženje LBTQ žena “STANA”, i Crnogorske mreže smanjenja štete “LINK”.

Programska direktorica NVO Juventas, Jelena Čolaković, podsjetila je da je Platforma kreirana tokom niza sastanaka na kojima je više od 20  aktivista/kinja diskutovalo o brojnim pitanjima vezanim za: ljudska prava, sa posebnim osvrtom na rodnu ravnopravnost uz intersekcionalan pristup, obrazovanje, zdravlje, rad i socijalnu zaštitu, medije i medijsku pismenost, mlade i javnu upravu.

Na sastancima su, kako je pojasnila, predstavljene ključne potrebe ciljnih grupa sa kojima te organizacije primarno rade: LGBTIQ osoba, osoba koje koriste/injektiraju droge, osoba koje pružaju seksualne usluge, (bivših) zatvorenika/ca, azilanata/kinja, mladih, ali i civilnog društva u Crnoj Gori.

„Cilj platforme jeste da da doprinos odgovoru na pitanje: „kakvo društvo želimo?” te predstavlja izuzetno važan dokument, odnosno primjer vizije buduće Crne Gore i okruženja kojem težimo. Hoćemo demokratsko, antifašističko, sekularno društvo socijalne pravde“, istakla je Čolaković.

Ambasadorka Evropske unije u Crnoj Gori, Oana Cristina Popa, ocijenila je da kriza izazvana COVID-19 pogoršava već postojeće nejednakosti.

„Mnogi ljudi se, u ovim nelagodnim vremena, suočavaju s dodatnim izazovima zbog stigme, stereotipa i diskriminacije. S velikom zabrinutošću vidim izvještaje o povećanom broju slučajeva nasilja nad ženama, te više slučajeva vršnjačkog nasilja među djecom. Iako je pandemija uticala na sve nas, nije jednako uticala na sve“, rekla je Popa.

Prema njenim riječima, to se takođe vidi po znatno većem broju žalbi na navodnu diskriminaciju podnešenih Ombudsmanu, a koje se odnose na zapošljavanje, zdravstvenu i socijalnu zaštitu, uključujući prava majki, obrazovanje i javne usluge.

„Iako se većina žalbi odnosi na okolnosti nastale usljed COVID-a, nastavlja se diskriminacija po osnovu pola, invaliditeta, etničkog ili socijalnog porijekla, seksualne orijentacije, kao i političke i vjerske pripadnosti“, upozorila je Popa.

Direktorica programske kancelarije Savjeta Evrope u Podgorici, Evgenia Giakoumopoulou, kazala je da u toj organizaciji pozdravljaju što je Platforma zajedničkog djelovanja prepoznala potrebe zajednica i marginalizovanig grupa, diskriminaciju i kršenje njihovih ljudskih prava.

„To je razumljiv pristup čiji je cilj da su svi sigurni i zaštićeni i da mogu u potpunosti da uživaju ljudska prava, koja su zagarantovana evropskim standardima“, istakla je Giakoumopoulou.

Ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija, Tamara Srzentić, kazala je da su Inicijativa NVO, inkluzivna rješenja i poziv na zajedničko djelovanje principi i vrijednosti „koje dijelimo“.

 

„Želimo isto, vladu kao efikasan servis u službi svih svojih građana i građanki, inkluzivnu,  jednaku i pristupačnu za sve“, istakla je Srzentić.

 

Smatra da nadležni u javnoj upravi moraju da budu svjesni posebnosti građana i građanki, da bi, kako je navela, pravilno programirali i sprovodili javne politike.

„Uvjeravam vas da ce preporuke koje ste donijeli biti korišćenje prilikom kreiranja javnih politika Vlade, a da će javna uprava biti inkluzivna i odgovorna da svaka osoba osjeća pripadnost javnom sektoru. Mi ćemo sa druge strane kroz inkluzivne procese,  mapirati potrebe, uvijek tražiti različite perspektive, uključujući različita mišljenja, kako bi nam to pomoglo u  kreiranju ravnopravnih servisa javne uprave, jer naš posao je da služimo svima“, rekla je Srzentić.

Ona je najavila da će slijedeći te principe, u okviru resora na čijem je čelu, biti formiran Istraživački centar za kreiranje javnih politika.

„Ovaj novi pristup će nam omogućiti da imamo bolji uvid u svjetove naših građana i građanki i  njihova iskustva, da definišemo probleme, generišemo rješenja kroz kreiranje javnih politika. Očekujem da ćemo u toku implementacije ove ideje pored mapiranja potreba građana, osnažiti i državne službenike da primjenjuju nove metode koje istražuju i uokviruju probleme i generišu rešenja. Ukratko želimo javne politike koje rješavaju probleme i koje se primjenjuju“, poručila je Srzentić.

Izvršna direktorica Juventasa, Ivana Vujović, kazala je da je pandemija sve uvela u dublju ekomosku, zdravstvenu i socijalnu krizu.

„U toj široj slici, ne vide se mnoge potrebe građana kojima država ne izlazi adekvatno u susret. Mi vjerujemo da i u ovom vremenu državna administracija mora imati kapaciteta da se fokusira na obezbjeđivanje blagostanja i jednakosti svim članovima ovog društva. Vrijeme je da se sve insititucije probude iz hibernacije, pregrupisavanja ili resistematizacija i profunkcionišu“, poručila je Vujović.

Izvršni direktor Asocijacije Spektra, Jovan Ulićević, ukazao je da su ljudska prava transrodnih, rodno varijantnih i interpolnih osoba marginalizovana u praksi, „podrazumijevajući da je dovoljno baviti se LGBTI zajednicom kao jednom cjelinom, ne adresirajući njene različitosti i specifičnosti“.

„Stoga, jedan od zahtjeva, posebno važan za Ministarstvo pravde i ljudskih prava, podrazumijeva i usvajanje nove  Strategije za rodnu ravnopravnost za period 2021-2025, uz puno uvažavanje problema sa kojima se susrijeće LGBTI zajednica, a naročito LBTIQ žene, osobe drugačijih rodnih identiteta i muškarci koji svojim rodnim izražavanjem izlaze iz nametnutih rodnih uloga, poštujući princip intersekcionalnosti. Na ovaj način Vlada bi zauzela stav da su LGBTI prava neodvojivi dio rodne ravnopravnosti, te značajno unaprijedila dosadašnju praksu“, istakao je Ulićević.

Predsjednik Upravnog odbora organizacije Kvir Montenegro, Danijel Kalezić, ocijenio je da Vlada mora što prije početi da radi na stvaranju uslova za implementaciju Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola.

„Koliko ja znam i koliko znamo svi na tom polju do sada nije urađeno ništa, implementacija treba da krene 1. jula. U Platformi smo naveli da treba usvojiti podzakonske akte, uskladiti druge zakone sa ovim zakonom, a drugi dio posla se odnosi na Ministarstvo unutrašnjih poslova i donošenje Registra o partnerstava u pisanoj i elektronskoj formi. Mi već imamo parove koji čekaju 1. jul da sklope parnerstvo. Voljeli bismo da to bude moguće“, istakao je Kalezić.

U toku diskusije se uključio veliki broj učesnika, među kojima i ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić, kao i predstavnici ministarstava unutrašnjih poslova i pravde, ljudskih i manjinskih prava, ali i veliki broj onih koji su događaj pratili i online putem Zooma.

Izvor: PR pres servis

Možda vam se dopada

Komentari

učitavam...