Vjerovatno je čokolada jedna od rijetkih namirnica koju svi vole, većina obožava, a neki ne mogu ni dana bez nje. Jesti čokoladu znači doživjeti višestruku senzaciju: dok nam se topi u ustima nepce uživa, raste tjelesna energija, a duša blaženo lebdi na najvišim oblacima. Čokolada, kakva strast. Svejedno da li je u pitanju tabla čokolade, čokoladna bombona, topao napitak u čaši ili čokoladna krema iz tegle, osnovni sastojak je zrno kakaa, što je, ustvari, plod kakaovca (lat. Theobroma cacao), tropske biljke porijeklom iz centralne Amerike. Upravo je daljnje postojanje te biljke upitno, te postoje predviđanja da buduće generacije neće moći da uživaju u čokoladi kao što to činimo mi, i kao što su vjekovima uživale generacije prije nas.
Osvajanje Evrope
Čokolada je na cijeni još od daleke prošlosti. Prvi put spominje se u civilizacijama Maja, Indijanaca te Asteka, koji su je smatrali hranom bogova, afrodizijakom i pripisivali joj ljekovite osobine. Sama riječ čokolada potiče od astečke riječi xocolatl – gorka voda. Prema legendi, astečki vladar Montezuma uvijek je pio 50 šolja čokolade prije odlaska u harem. U vruću ili hladnu vodu stavljana su mljevena zrna kakaa, sa dodatkom mljevene čili papričice, vanile, meda i raznog cvijeća. Čokoladna pića dodavali su jelima, pili na ceremonijama i tokom rituala. U Evropu je stigla uz Kolumbovu pomoć oko 1500. godine, a kako je Evropljanima bila pregorka, smislili su recepte prema sopstvenom ukusu i počeli čokoladi da dodaju šećer, cimet i med. Osvojila je Španiju, Italiju i Francusku, smatrana luksuzom i bila rezervisana za plemiće i bogataše. Kada se u drugoj polovini 17. vijeka postavilo pitanje da li je čokolada hrana ili piće, odgovor je dala Crkva: čokoladu je uporedila sa vinom, koje se smatralo pićem zbog hranljive vrijednosti. Tako je čokolada zvanično postala žensko piće, kao što je kafa postala muško piće u pojedinim dijelovima zapadne Evrope. Tek je tokom 18. vijeka čokolada bila svima dostupna i to u različitim oblicima, u komadima, štapićima, kao pasta ili napitak s dodatkom vina, mlijeka, šećera, cimeta, vanile…
Efekat klimatskih promjena
I poslije toliko vjekova uživanja u čokoladi i čokoladnim poslasticama, posljednjih nekoliko godina povremeno stiže upozorenje: postojanje i dostupnost kakaovca su snažno ugroženi usljed klimatskih promjena, te polovinom vijeka čokolada može potpuno da nestane ili da postane luksuz. Prema predviđanju CIAT-a, International Center for Tropical Agriculture, zbog klimatskih promjena i stalnog rasta temperature, u Gani i Obali slonovače, koje proizvode pola svjetske količine kakaa (a svjetska industrija čokolade vrijedi devet miliona dolara), neće više biti pogodnog terena za uzgajanje kakaovca. Obimno istraživanje obuhvatilo je 19 različitih klimatskih modela, kojima su pridružene karakteristike biljke kakaovca, a rezultat glasi: povećanjem srednje vrijednosti temperature od 2,5 C, do 2050. godine, svi tereni na kojima se danas uzgaja kakaovac više neće biti iskoristivi, a kriza će da nastupi 2030, kada bi temperatura trebala da poraste za jedan stepen. “Već sada imamo priliku da vidimo efekte porasta temperature u marginalnim oblastima, a usljed klimatskih promjena te oblasti će se progresivno širiti. Osim toga, s obzirom na činjenicu da globalna potražnja za čokoladom veoma brzo raste, posebno u Kini, cijena će prije ili kasnije veoma porasti”, objavili su prije nekoliko godina iz CIAT-a. Razmatrana su eventualna spasonosna rješenja, među kojima su premještanje plantaža na više nadmorske visine (što je teško izvodljivo zbog nedovoljne površine ravnih predjela), razvoj novih oblika navodnjavanja i selekcija vrsta otpornijih na toplotu. “Mnogi uzgajivači koriste stablo kakaovca kao da je bankomat, nakon što uberu nešto plodova prodaju ga kako bi platili ljekara ili takse, kako bi preživjeli. Stabla kakaovca imaju veoma važnu ulogu u životu tamošnjeg stanovništva.”
Usvojite stablo! Informacija o eventualnom nestanku čokolade će sasvim sigurno teško da padne njenim ljubiteljima i samoprozvanim zavisnicima, a neće ih obradovati ni prijedlog proizvođača: možda je rješenje prestanak masovne proizvodnje čokolade i prelazak na strategiju visokog kvaliteta. Prema najgorem scenariju, čokolada bi cijenom mogla opasno da se približi plemenitim metalima. I dok čekamo da stručnjaci pronađu način na koji će da spase postojanje i dostupnost čokolade, ne možemo da sjedimo skrštenih ruku. I mi, obični ljudi, možemo učiniti nešto, kao, naprimjer, da od sada kupujemo samo organske namirnice i budemo ekološki osviješteni, te možda postanemo aktivan član neke kampanje i usvojimo na daljinu jedno stablo kakaovca. Vrijeme je da reagujemo – u ime čokolade!
ŽENSKO ZADOVOLJSTVO U čokoladi nalazimo više od 400 hemijskih jedinjenja, među kojima su i psihoaktivne tvari: kofein, teofilin, serotonin, triptofan i anandamid. Kako prije mjesečnog ciklusa u ženskom mozgu nastaju promjene koje izazivaju promjenu raspoloženja, čokolada zbog serotonina može pomoći u bržem uspostavljanju normalnog stanja. Čokolada je posebno privlačna ženama i zbog njenih organoleptičkih svojstava, kao što su kremasta tekstura i sladak ukus koji iza sebe ostavljaju osjećaj zadovoljstva.
Priredila Snežana Crkvenjaš
