dr Dario Jocić
Osnovna uloga vena je da vraća krv sa periferije tijela prema srcu. Normalno je da venska krv iz površnog venskog sistema ide prema dubokom venskom sistemu i dalje prema srcu. Da bi to bilo moguće, u površnom i dubokom venskom sistemu postoje venski zalisci koji onemogućavaju vraćanje venske krvi iz dubokog venskog sistemu u površni. Ukoliko ovi venski zalisci svoju ulogu ne obavljaju na odgovarajući način, venska krv se vraća iz dubokog venskog sistema u površni. Zbog tog povratnog toka (refluksa), venska krv se zadržava u nozi, a kao posljedicu ima oticanje nogu, napetost, bolove… Bolest proširenih vena je stanje koje polako, tokom godina, napreduje i pogoršava se. Vidljivi “čvorovi” krvnih sudova (varikoziteti) na nogama su posljedica proširenih potkožnih vena. Proširene vene nisu samo estetski problem, već su i uzrok tegoba pacijenata. Nasljedni faktor je važan činilac u nastajanju proširenih vena. Svjetske epidemiološke studije navode da polovina čovječanstva ima ovaj problem. Nešto češće javlja se kod žena. Životne navike imaju veliku ulogu u razvoju proširenih vena. Dugo stajanje i sjedenje mogu uticati na njihovu pojavu. Gojaznost je takođe faktor rizika. Češće se javljaju kod starije populacije, ali mogu nastati i u mlađem životnom dobu. Hormonske promjene u pubertetu, trudnoći i menopauzi takođe imaju uticaja na nastajanje proširenih vena.
Simptomi bolesti
Pacijenti osjećaju “teške noge”, mogu imati noćne grčeve, svrab, pečenje, otok, “nervozne noge”… U nekim slučajevima može doći do upale površinskih vena uz trombozu (tromboflebitis). Tokom godina koža pati, pa može doći do otvaranja rana (ulkus) na potkoljenicama koje godinama ne srastaju.
Mjere prevencije
Od nasljednog faktora ne možemo pobjeći, kao i od dugog stajanja i sjedenja na radnom mjestu. Uvijek kada je to moguće treba izbjegavati duže stajanje i sjedenje. Hodanje je dobar prijatelj vaših vena, jer im pomaže da vrate krv u srce. Pomaže i nošenje elastičnih čarapa.
Liječenje
Terapija ljekovima i kompresivna terapija. Liječenje počinje pregledom i utvrđivanjem stepena oštećenja površinskog venskog sistema. Ukoliko se radi o osobi s povećanom tjelesnom težinom, savjetuje se higijensko-dijetetski režim i fizička aktivnost. Preporučuje se nošenje elastičnih čarapa. Prednosti klasične hirurgije su široka dostupnost, a mane invazivnost, produženo bolovanje, bolničko liječenje i rizici opšte ili regionalne anestezije. Postoperativni oporavak je produžen i nije baš prijatan za pacijenta. Skleroterapija predstavlja metodu kod koje se u venske krvne sudove ubrizgavaju sklerozantna sredstva, koja hemijskim putem utiču na “sljepljivanje” zidova vena i prekid protoka.
Laserski tretman proširenih vena je minimalno invazivna metoda. Vlakno lasera se uvede, pod kontrolom ultrazvuka, u glavni površni venski sud koji je uzrok proširenih vena. Toplota koja se oslobađa na vrhu laserske sonde izaziva promjene unutar i u zidu vene nakon čega dolazi do skupljanja vene. Lasersko liječenje je jedna od najmlađih i najsavremenijih metoda za liječenje proširenih vena. Operacija se izvodi u lokalnoj anaesteziji. Nakon operacije pacijenti dvije nedjelje nose elastičnu čarapu. Odmah nakon operacije se preporučuje šetnja od 10 do 15 minuta. U daljnjem toku oporavka preporučuje se po pola sata hodanja nekoliko puta dnevno.
Potencijalni rizici odustajanja od operativnog liječenja
Moguće komplikacije su ograničene na hroničan tok bolesti, koji će s vremenom, ako se ne liječe, dovesti do pogoršanja stanja. U daljnjem toku neliječene bolesti može doći do stvaranja tromba u venama nogu koji se mogu proširiti na duboki venski sistem i pluća, dovesti do pucanja vena i krvarenja, stvaranja rana na nogama (venskih ulkusa). Najčešće bolest površnog venskog sistema može napredovati do otoka skočnog zgloba, promjena na koži (dermatitis, ekcem, otvrdnuća kože).
