Izdržljivost zavisi od rada srca, ako je ono zdravo i dobro “uvježbano”, može da izdrži znatan napor uz postepeno ubrzavanje te da se nakon njega brzo oporavi. Vježbanjem izdržljivosti sprečavaju se povišen krvni pritisak i nastanak bolesti krvnih sudova, smanjuje se loši holesterol u krvi i pretjerana zadihanost. Kako biste spriječili zadihanost pri najmanjem naporu, počnite da vježbate i bavite se sportovima izdržljivosti: plivanje, trčanje, brzo hodanje, bicikl, planinarenje…
Prije početka treninga dobro će vam doći ljekarski pregled i savjet ako imate više od 45 i nikada se niste bavili fizičkim aktivnostima, ako ste pušač, imate povišen holesterol ili povišen krvni pritisak. Izbjegavajte pretjerano naprezanje, počnite s laganijim, ali redovnim vježbanjem. Više vrijedi ako vježbate kraće i s manjim intenzitetom nekoliko puta nedjeljno, nego jedanput naporno, naprimjer, nedjeljom kada se slobodni. Ako niste u formi, najprije počnite sa redovnom šetnjom, a potom brzim hodanjem triput nedjeljno, već nakon dva-tri mjeseca primijetićete rezultate. Možete da nastavite sa treningom i odaberete, prema želji, neki naporniji sport.
View this post on Instagram
PROVJERITE FLEKSIBILNOST
Gipkost ili fleksibilnost daje slobodu, eleganciju i opuštenost svim vašim pokretima. Poboljšava tonus, uravnotežuje mišićni rad i smanjuje opasnost od uganuća ili istezanja tetiva, do čega obično dolazi pri naglim pokretima. Prije ove vježbe potrebno se malo zagrijati, trčite ili skakućite na mjestu tri do četiri minute. Zatim, sjedeći na podu ispruženih nogu, položite linijar duž desne noge. Neka 0 na linijaru bude na sredini koljena, onda pokušajte da dodirnete vrhove stopala, ne savijajući koljena. Ponovite ovu vježbu triput i zabilježite najveću udaljenost koju ste postigli bez napora. Rezultati: ako dodirnete dalje od 50 cm – odlično; između 40 i 45 cm – dobro; između 35 i 40 – srednje; manje od 35cm – nedovoljno.
Za bolju gipkost Gipkost se uvježbava: joga, istezanje, gimnastika, tai chi… Pomoći će vam da izbjegnete ukočenost zglobova i tetiva te postignete izuzetnu gipkost u svim pokretima. Bez obzira koji sport odaberete, neka se vježbanje uvijek završi istezanjem.
View this post on Instagram
PROVJERITE RAVNOTEŽU
Test održavanja ravnoteže na jednoj nozi osmislilo je tim japanskih naučnika, zasniva se na ideji da održavanje ravnoteže najbolje pokazuje kolika je funkcionalnost mozga te da svaka osoba treba moći da održava ravnotežu više od 20 sekundi. Osjećaj ravnoteže omogućava nam da, ako je potrebno, ispravimo položaj tijela i napetost mišića. Korekcija je brža što je osjećaj ravnoteže bolje razvijen pa se lakše izbjegavaju razne povrede, od pucanja tetiva do uganuća i preloma kostiju. Stojeći bosi, ruku položenih na bokovima, podignite “slabiju” nogu tako da je blago savijete u koljenu ili stopalo položite sa strane na koljeno “jače” noge. Sklopite oči i zadržite se u tom položaju što je duže moguće. Zamolite nekog od ukućana da štopericom izmjeri koliko ste se dugo zadržali u ravnoteži. Rezultati: duže od 40 sekundi – odlično; od 22 do 40 sekundi – dobro; od 15 do 22 sekunde – srednje; manje od 15 sekundi – nedovoljno.
Za bolju ravnotežu Redovno izvodite vježbu iz ovog testa, nemojte po svaku cijenu nastojati da se zadržite što duže u ravnoteži, spustite stopalo na pod ako vam noge počnu drhtati. Skakućite u ravnoteži prvo na desnoj nozi, a zatim na lijevoj, držeći pritom drugu nogu ispruženu naprijed.
