Piše Marina Strugar
Foto Vesela Mišković, privatna arhiva
Farmu je dosad posjetilo više od 58.000 ljudi. Zahvaljujući promociji u globalnom turističkom vodiču Lonely Planet, gdje je predstavljena, pored manastira Ostrog i festivala rijekom Zetom kao treća atrakcija Danilovgrada, te niskotarifnoj kompaniji Ryanair koja je preporučuje u 11 atrakcija u i oko Podgorice (farma je na trećem mjestu), sve je više stranaca. Prikazana je i na BBC-ju, njemačkoj SAT1 i francuskoj TV Arte, pa tokom ljetnjih mjeseci imamo na stotine posjetilaca, mahom Njemaca. Sve je ovo uticalo da uozbiljimo našu ponudu, a da ovoj životinji damo mjesto koje zaslužuje u crnogorskoj istoriji, gdje je bio najveći saveznik u teškom životu na selu. Pored bugarskog muzeja u Gurkovu, ovo je drugi na Balkanu”, kaže Darko Saveljić, vlasnik Farme magaraca Martinići, i objašnjava šta će sve sadržavati muzej i koliko će upotpuniti ponudu. “U muzeju su predstavljeni eksponati vezani za magarca, samari, burila, krošnje… Tu su i nezaobilazne fotografije polaroida sa crnogorskih plaža prije četrdesetak godina kada smo se fotkali s magarcima, fotografije života na selu. Imamo i jedan vrijedni popisni list iz tadašnjeg državnog statističkog zavoda iz 1945. godine o poljoprivrednom popisu u Crnoj Gori. Tada je bilo više od 6.000 magaraca. Danas ih nema više od 150 u cijeloj zemlji. Ispred muzeja su samari, plugovi, kosačice, sijačice, sakupljači sijena i slično, stari više od 100 godina, a u našem selu ih je koristio čovjek koji je bio imućniji i imao veliki posjed. Svi posjetioci imaće priliku da u muzeju odgledaju i kratak film o farmi na šest jezika. Ako ovoliku multilingvalnost nađete u nekom muzeju u Crnoj Gori, zatvaramo farmu.”
Turistička atrakcija
“Na desetine stranaca nas posjeti vikendom zahvaljujući prisustvu u inostranim medijima i preporukom kompanije Ryanair, koja, recimo, na mjesečnom nivou preveze više od 400.000 putnika, tako da je prodor na inostrano tržište ogroman. Strance oduševljava autentičnost farme koju ne mogu naći u svojim zemljama. Napravljena je od recikliranog ili korištenog materijala. Minimalizam je bio naša vodilja. Nije uloženo puno, sve je drvo i kamen, djeluje dosta izvorno. I ono što je bitno, posjetioci na farmi nemaju mogućnost da šetaju okolo već su sa magarcima. Prostor za odmor i osvježenje nalaze se na svega dva metra od prvog magarca. Tako mogu osjetiti miris kakav više u sterilnoj Evropskoj uniji ne mogu da osjete, imaju priliku da sakupljaju sijeno, rade na farmi… Sve je to za strance čista egzotika.”
Brižljivim odnosom i edukativnim nastupima Darko je u velikoj mjeri promijenio odnos ljudi prema magarcima. “Jedan od prvih naših ciljeva je upravo zaštita magarca od izumiranja. U tome smo uspjeli. Kada smo počeli sa farmom, magarac je na Stočnoj pijaci u Podgorici koštao 25 eura, koliko i rasna kokoška. Danas ga ne možete kupiiti ispod 150-200 eura. I sve je više onih koji bi da otvaraju farme, magarci su postali atraktivni i vrijedni. Kroz edukativne programe farme prošlo je na hiljade djece iz vrtića i škola. Koliko smo uspjeli ne znamo, ali je bitno istaći da je većina njih prvi put vidjela magaraca u životu i, čini se, te ih posjete nijesu ostavile ravnodušnim. Ipak, najponosniji smo na besplatne servise farme koje pružamo porodicama sa djecom sa problemom autizma i djecom u invalidskim kolicima. Terapija sa magarcima je u većini slučajeva pozitivna i uspješna, samo treba biti uporan. I srećni smo da smo jedini proizvođač u Crnoj Gori koji polovinu proizvedenog mlijeka daje za oboljele od najteže bolesti i za djecu sa problemom šećera u krvi. I onima koji nemaju.”
Priča o Farmi magaraca
1. Zaštita magaraca od izumiranja
Magarac je dio prirodne i kulturne baštine Crne Gore i do prije tridesetak godina nije bilo kuće u krševitom dijelu države da nije imala magarca za različite potrebe. Adaptiranost na kamen i lako održavanje činili su da je ova životinja bila široko rasprostranjena. Danas su izgubili bitku s industrijskom revolucijom, a sela su u Crnoj Gori prilično opustjela, tako da je i magarac izgubio svoju pređašnju ulogu. Magarac je postao jedna od najugroženijih životinjskih vrsta u državi, ugroženiji je čak i od pelikana. Zajedno sa našom farmom, u Crnoj Gori nema više od 150 jedinki.
2. Edukacija
Farma je za posjetioce otvorena vikendom, a za najavljene grupe iz škola i vrtića i radnim danima. Do sada je farmu posjetilo 58.000 ljudi. Farma ima ulogu senzibilizacije ljudi na probleme zlostavljanja životinja.
3. Hipoterapija
Farma nudi besplatnu pomoć porodicama koje imaju problema sa autističnom djecom. Druženje sa magarcima pokazalo se uspješnim u većem broju slučajeva. Takođe, s obzirom da farma poštuje prava životinja, magarce mogu da jašu jedino djeca iz invalidskih kolica i ova terapija u nekim slučajevima može mnogo da pomogne. Ove posjete se posebno najavljuju i obavljaju kad na farmi nema posjetilaca.
4. Azil
Farma je utočište za nekoliko magaraca koje smo kupili da bismo ih spasili mučenja, gladi i teškog rada.
5. Magareće mlijeko
Izuzetno je zdravo. Služi za liječenje ili ublažavanje simptoma kašlja, bronhitisa, astme, ekcema, alergija, psorijaze, te za oporavljanje organizma tokom zračenja ili korištenja citostatika. Mlijeko je jedno od najboljih prirodnih proizvoda za jačanje imuniteta. Gotovo polovinu ukupno proizvedenog mlijeka doniramo za najteže bolesti i za djecu oboljelu od šećerne bolesti. Ostalo se prodaje da bi se obezbijedila samoodrživost farme.
6. Reciklaža
Farma je napravljena od recikliranih ili korišćenih materijala. Farma reciklira i podržite nas u tome.