Radica Raičević: Moramo usvojiti nove životne stilove

“Kako bismo lakše i sigurnije prebrodili jesen i zimu, neophodno je na vrijeme shvatiti da je imperativ ove godine učiniti sve što je u našoj individualnoj, kolektivnoj i institucionalnoj moći da budemo zaštićeni od gripa”, upozorava dr Radica Raičević

Piše Marina Strugar
Foto PR centar

Sa novim talasom epidemije korona virusa, pojavili su se i strahovi, nedoumice i nova pitanja. Nisu se ostvarila očekivanja da će ljeto i visoke temperature oslabiti virus. Šta nam to otkriva o samom virusu i njegovom djelovanju objašnjava Radica Raičević, epidemiolog i načelnica Odjeljenja za bolničke infekcije i prevenciju zaraznih bolesti u vanrednim situacijama u Institutu za javno zdravlje.
“Naučnici su nedavno pokrenuli nekoliko manjih studija na temu da li visoke temperature zaista imaju uticaj na korona virus i otkrili da još uvijek nema dovoljno dokaza da bi se znalo da je to istina. Ono što se zasigurno zna jeste da preživljavanje korona virusa nema samo veze sa visokim temperaturama već i sa procentom vlage. Iako mnoge virusne bolesti rapidno usporavaju u ljetnjim mjesecima, činjenica je da korona virus ‘divlja’ i ljeti na visokim temperaturama.
Virus je karakterističan po tome što se njegov sastav stalno mijenja. Postoje brojna naučna saznanja da je došlo do nekih promjena u odnosu na prvobitni virus. Takođe, određeni sojevi virusa mogu se mijenjati u zavisnosti od okruženja te opstajati u različitim geografskim regionima i klimama. Kako će se neko nositi sa virusom zavisi od njegovog imuniteta. Postoje mnogi faktori koji utiču na prenos virusa među ljudima, kao što su preživljavanje samog virusa van domaćina, zatim gustina naseljenosti, kao i poštovanje preporuka za održavanje socijalne i fizičke distance”, kaže dr Raičević, i napominje koje su preporuke za ponašanje tokom visokih ljetnjih temperatura i koliko one pogoršavaju zdravstveno stanje zaraženih.
“Kod zdravih osoba, osim subjektivnog osjećaja neprijatnosti, visoke temperature najčešće neće izazvati zdravstvene probleme jer zdrav organizam ima velike mogućnosti prilagođavanja spoljnim uticajima. Međutim, istaknuto je da osjetljiva populacija – djeca, trudnice, stari, oboljeli od hroničnih bolesti imaju smanjenu sposobnost prilagođavanja i zbog toga, oni sami kao i njihovi najbliži, treba da obrate posebnu pažnju na brigu o zdravlju i ponašanju u ljetnjim mjesecima.
Iz svega toga treba poštovati opšte preporuke kao što su: boravak u rashlađenom prostoru (održavanje stana rashlađenim, sobna temperatura bi trebalo da je ispod 32 u toku dana i ispod 24°C tokom noći, što je naročito važno za djecu, osobe starije od 60 godina ili osobe sa hroničnim zdravstvenim problemima), izbjegavanje fizičkog napora, unos dovoljne količine tečnosti, unos lako svarljivih namirnica… Sa povećanim oprezom da prate svoje zdravstveno stanje za vrijeme velikih vrućina i da se u slučaju pogoršanja što prije obrate ljekaru.”

Moramo se navići na nošenje maski

Ljeto podrazumijeva i više kretanja i veći broj kontakata, zato fizička distanca i nošenje maski moraju biti imperativ. “Na otvorenom prostoru, u svakodnevnom životu i korelacijama, držanje fizičke distance je uspješnije, efikasnije u ljetnjim danima i znatno lakše se sprovodi te se iz tog razloga i dalje insistira na držanju distance gdje god je izvodljivo. Tamo gdje postoje određene prepreke i gdje je teško održati fizičku distancu, nošenje maski je preporučeno i poželjno, a sad i uredbom obavezno. Pošto zaražena osoba može da prenosi infekciju i prije izbijanja simptoma, praktično svaka osoba je potencijalni prenosilac virusa. Logika koja stoji iza obaveznog nošenja maski je – ako se svi budemo pridržavali, smanjiće se ukupan rizik zaraze u društvu. Danas postoje jasna istraživanja koja pokazuju da maska pojedinca štiti samo 30%, ali ako je svi nose – više od 90%. Cijena nošenja maski je nelagodnost na koju se svi – možemo i moramo navići, a koristi su višestruke. Dakle, jedino nošenjem maski, održavanjem distance – uvijek i svuda te redovnom higijenom ruku možemo zaštititi sebe, svoje porodice i kompletno društvo.”

@ Depositphotos

Uskoro nam dolazi jesen, a s njom i strah zbog “udruživanja” korona virusa sa sezonskim gripom. “Pojava novog korona virusa je sam po sebi veliki događaj koji je pogodio sve segmente funkcionisanja društva i zdravstvenog sistema svake države na svijetu. Posebna opasnost leži u istovremenoj epidemiji sezonskog gripa i COVID-19, i niko u ovom trenutku ne može da predvidi niti izmjeri kakav će to ‘udar’ biti na sve nas. Izazova je mnogo, a prvi bi bio uspješno kliničko razlikovanje jedne infekcije od druge, što će maltene biti nemoguće imajući u vidu slične simptome i znakove bolesti. Ali, na svu sreću, opšte mjere prevencije za obje bolesti su identične. Samim tim, jedino ako budemo pažljivi, ako se budemo pridržavali preventivnih mjera i ako usvojimo životne stilove i stavove koji se prema svakoj osobi odnose kao prema potencijalno inficiranoj – imamo se čemu nadati. Na svu sreću, za grip postoji djelotvorna zaštita koja svima, a posebno osobama u riziku, može pomoći da lakše i sigurnije prebrode jesen i zimu. Iz tog razloga neophodno je na vrijeme shvatiti da je imperativ ove godine učiniti sve što je u našoj individualnoj, kolektivnoj i institucionalnoj moći da budemo zaštićeni od gripa. Vakcinacija protiv gripa hroničnih bolesnika, osoba starijih od 65 godina, zdravstvenih radnika i drugih kategorija osoba u riziku je primarni cilj na kojem se mora insistirati. Iako nas očekuje veliki izazov s dolaskom nove sezone, dokazali smo da možemo da se izborimo sa koronom i uradićemo sve da se izborimo kada korona i grip budu zajedno tu.”

Gracija 181, avgust 2020.

Možda vam se dopada

Komentari

učitavam...