Radica Zeković: Obrazovanje je ključ za promjenu

Nakon nekoliko angažmana u svijetu medija i komunikacije, Radica Zeković ističe da svaki posao treba raditi temeljno, a da se, uz dobru organizaciju, može naći dovoljno vremena i za porodicu

Razgovarala Svetlana Peruničić
Foto Vesela Mišković, privatna arhiva

Nekada veoma poznato TV lice, prvo Televizije Crne Gore, a zatim Televizije IN, Radica Zeković, nakon magistarskih studija u Velikoj Britaniji i angažmana u Centralnoj banci Crne Gore kao savjetnice guvernera, sada radi u UNDP-u na jedinstvenom i inovativnom projektu Razvoj niskokarbonskog turizma u Crnoj Gori. Iako je, kako navodi, uživala u svakom poslu koji je do sada radila, strateške komunikacije polje su njenog rada i interesovanja, a na britanskom Vestminsteru magistrirala je na temu koju najviše voli – menadžment u medijima. Bavi se komunikacijama u sferi ekologije, turizma i održivog razvoja.
U intervjuu za Graciju objasnila je kako je to biti žena u muškom poslovom svijetu, kakav je stil karakteriše, šta radi u slobodnom vremenu i kako vaspitava sina Vasilija.

“U poslu ljude ne dijelim na muškarce i žene, već na to koliko dobro rade svoj posao”

Prvi posao još iz studentskih dana Vam je bio na Trećem kanalu RTCG, radili ste na televiziji IN, u informativno-političkoj redakciji. Potom ste bili savjetnica guvernera Centralne banke za odnose sa javnošću. Sada radite na projektu u UNDP-u. Na šta ste posebno ponosni u svom dosadašnjem radu?
– Gledajući unazad na svoje novinarske godine, cijenila sam moć koju novinarstvo pruža da se čuje glas običnih ljudi, jer su uvijek najglasniji oni u čijim rukama je moć. Međutim, ponekad to više zvuči kao kliše nego etički temelj profesije. Kao savjetnica guvernera Centralne banke za odnose sa javnošću, bila sam dio tima koji je pred sobom imao važan zadatak – da povrati povjerenje u bankarski sistem Crne Gore, poljuljano nakon godina hiperinflacije. Kad danas pogledam iza sebe, vidim rezultate koji su doprinijeli stvaranju kulture u kojoj se povjerenje u banke može razvijati. Komunikacija igra temeljnu ulogu u povećanju znanja i učešća svih društvenih grupa, u prvom redu marginalizovanih, u odlukama koje oblikuju našu budućnost. Obrazovanje je ključ za bilo kakvu promjenu, i ponosna sam što sam dio promjene koju UNDP kroz podršku održivom razvoju podstiče u Crnoj Gori. Uživam u svom poslu jer imam priliku da pišem svakodnevno, što volim. Potrebno mi je to da stalno uranjam u nova područja dok se moja karijera razvija. Jedno je sigurno – uživala sam u svim svojim dosadašnjim profesionalnim ulogama.
Rad UNDP-a je, između ostalog, prepoznat i po projektu niskokarbonskog turizma i kampanjama koje realizujete sa Vladom Crne Gore – Ugasi motor, Smanji svoj karbonski otisak, Ekosertifikacija… Šta je zajedničko tim kampanjama i kako ste zadovoljni realizacijom?
– Održivost je globalna tema. Ljudi sve više razumiju da je ono najvažnije što je svima nama potrebno – čist vazduh, čista voda, čisto tlo i čista energija! Jedna od stvari koje radimo na ovom projektu, a koja se direktno tiče komunikacije, jeste da preko fenomena pop kulture nastojimo da velikom broju ljudi pošaljemo važne poruke o klimi i smanjenju zagađenja prirode. Organizacija zelenog događaja je područje s kojeg se relativno lako prelazi na put održivosti. Veliki festivali poput Glastonburyja i Roskildea napravili su od svog imena brend u zelenoj areni zahvaljujući pionirskim inicijativama vezanim za smanjenje uticaja na životnu sredinu. To je upravo ono što mi sada radimo sa Southern Soul festivalom, Lake festom, City Groove i Sea Dance festivalom, Green Montenegro International Film festom, festivalom Dječija radost. Zeleni događaji su fokusirani na efikasno korišćenje energije i vode, smanjenje otpada, upotrebu ekološkog kartona umjesto plastike i promovisanje tema o zaštiti životne sredine.
Bavite se naučno-istraživačkim radom u oblasti promjene ponašanja i navika. Oblast na koju ste posebno fokusirani su strateške komunikacije u ekologiji i turizmu…
– Cilj svake dobre komunikacijske kampanje kojom nastojimo da utičemo na promjenu ponašanja i usvajanje novih navika je da inicira debatu, ohrabri aktivizam i podstakne na razmišljanje. Iskustvo me naučilo da svaka stvarna promjena ponašanja počinje s mladima. Angažovanje mladih je veliki izazov – onaj koji pruža najzanimljivije mogućnosti. Zato je važan dio mog posla edukacija djece. Učeći o zaštiti prirode naša djeca stiču navike koje će primjenjivati do kraja života. Djeca uče na primjerima, zato im svojim ponašanjem pomažemo da nauče da poštuju svijet u kojem živimo.
Koji su trendovi u turizmu i šta je potrebno jednoj zemlji da bi se uspješno brendirala?
– Uvijek sam oprezna kada koristim riječ trend jer je to pojam koji se često spominje u kontekstu prolazne popularnosti. Vremena se mijenjaju i ono što je u modi danas neće biti sjutra. Danas je, međutim, imperativ izgraditi brend, jer se imidž države direktno odražava na njen status na političkom i ekonomskom planu. Kako bi se uspješno globalno brendirala jedna zemlja, moraju se pronaći područja po kojima se ona razlikuje od drugih zemalja, jer će to biti njena prednost. Naglasak uvijek treba staviti na različitost. Online platforme i komunikacijski kanali postali su vrlo uticajni u smislu ljudske percepcije mjesta, posebno onih dalekih. Najteže je u mrežnom okruženju prenijeti gostoprimnost, toplinu i duhovitost ljudi sa nekog podneblja. A tu se upravljanje reputacijom jedne destinacije preklapa sa javnom diplomatijom.
Da li se Crna Gora može nametnuti kao zelena destinacija na evropskoj turističkoj mapi?
– Crna Gora svojim posjetiocima može ponuditi jedinstveni doživljaj prirode, istorije i kulture na malom prostoru. Zdrava životna sredina i baština, kulturna, istorijska i tradicionalna, su osnova našeg identiteta, ali i osnova za razvoj turizma. Stoga je njihov kvalitet važan dio promocije i preduslov zadovoljstva turista. Danas smo, prije svega, prepoznati kao turistička zemlja. Crna Gora je privlačna i bezbjedna evropska mediteranska destinacija. Mi smo i jedna od ekološki najočuvanijih zemalja u Evropi, koja je bogata različitostima. Ali, činjenica je da moramo učiniti dodatne korake na stvaranju imidža zelenog turističkog odredišta. Ne treba da budemo nezadovoljni, ali nam naši prirodni potencijali daju i veće mogućnosti.
U Londonu ste, kao dobitnica prestižne britanske Chevening stipendije, magistrirali menadžment u medijima na Univerzitetu Vestminster. Uz eksplozivan rast društvenih medija, kakva je medijska scena u 21. vijeku?
– Ako prosječna osoba provede 70% svog dana komunicirajući, već imamo jasnu predstavu o tome koliki je uticaj medija, pop kulture i interakcije u današnjem svijetu. Društvene mreže, koje su postale glavni izvor informisanja, u prvom redu mladih ljudi, svakom su dali mogućnost da izrazi svoj stav. Pametni telefoni i odomaćena riječ selfie i pojam koji ona označava možda su najbolji pokazatelj koliko je lako da svako od nas uhvati trenutak i to odmah podijeli preko društvenih mreža. Fenomen selfija vjerovatno ne može preživjeti ovoliki nivo pomame. Ali, trenutno definiše naš kulturološki momenat. Jedan od najvažnijih uticaja novijih medijskih formata, kao što su, na primjer, blog site, e book ili news feed, jeste taj što su korisnicima dali dodatne kanale putem kojih se informišu. Ali, bez obzira na kom smo izvoru dobili informacije, očekujemo da one budu vjerodostojne. Zato postulati novinarstva – preciznost i objektivnost neće izgubiti na značaju. Takođe, mislim da televizija, koja je bila glavni izvor informisanja do prije samo par godina, neće nestati. Ona mora evoluirati. Televizija je u tranziciji. Digitalizacija, višestruke medijske platforme i mnoštvo TV kanala promijenili su prirodu televizijskih sadržaja, način njihove proizvodnje i distribucije. Međutim, centralna tema i dalje ostaje sadržaj koji se mora uklapati u različite kontekste, kulture, kanale i medije.

“Ispunjavaju me dragi ljudi, dobri razgovori, igra sa sinom”

Budući da se o poslovnom svijetu često razmišlja kao o muškom, da li je naporno biti uspješna žena u takvim okvirima, a s obzirom na to da ste sa samo 19 godina počeli da radite na televiziji? Ili Vam brz tempo života odgovara?
– Da, zaista mi odgovara. Iako se nekada osjetim preopterećenom, moj život je onakav kakvim sam ga stvorila. I, što je najvažnije, omogućava mi da budem prisutna mama svom sinu. U poslu ljude ne dijelim na muškarce i žene, već na to koliko dobro rade svoj posao. U poslu uvijek treba razvijati individualnost i dati glas kreativnom dijelu svoje ličnosti. Ta formula meni pomaže da pomjeram granice svoje profesije.
Da li posao nosite kući? Šta volite da radite u slobodno vrijeme?
– Ništa ne radim polovično. U poslu sam temeljna i strastvena i očekujem da se svi maksimalno trude. Ali, pravim razliku između radnog i neradnog vremena. Družim se s prijateljima, bavim se sportom, mnogo čitam, uglavnom psihološke i istorijske romane.
Majka ste sedmogodišnjeg Vasilija. Kako usklađujete sve svoje obaveze? Danas, kada se mnogo govori o ravnopravnosti polova, kako vaspitavate sina?
– Moguće je imati ispunjenu karijeru i biti dobra majka. Moj sin raste okružen ženama. Nikada neću moći dovoljno da se zahvalim majci i sestri koje su aktivno uključene u njegov odgoj. Moj sin zna ko sam i šta radim, pa mislim da je već shvatio da se žene moraju snažno podržati. To vidim po načinu na koji se druži sa svojim drugaricama. On svakog dana pored sebe ima samostalnu ženu koja radi i u kući i van kuće. Kada jednog dana moj dječak postane muškarac, kao sasvim ravnopravnu prepoznaće ženu koja donosi odluke, koja se ne izvinjava za svoje izbore i zastupa svoja uvjerenja. On vidi i kad sam tužna i kad sam povrijeđena. U tim ožiljcima je snaga za nove početke i on to treba da zna. Vjerujem da se jedino tako mogu podići sinovi koji poštuju žene.
Kojim vrijednostima težite da ga naučite?
– Kao roditelju dat mi je nevjerovatan dar koji mi omogućava da oblikujem sina u divno ljudsko biće. Odgajam ga da postane snažan, odgovoran i saosjećajan muškarac koji u svemu što radi pronalazi povod za radost. Vodimo sjajne razgovore o školi, zaljubljivanju i sportu. Moj sin ima sedam godina i za njega je još sve moguće. Učim ga da shvati ogroman potencijal svoje budućnosti – u kojoj može da ostvari sve svoje snove. Danas se dječaci suočavaju s brojnim pitanjima kao što su problemi ponašanja, bijes i nejednakost u društvu, nasilje i loši uzori. Dvostruko je teže roditeljima koji sami podižu djecu. Ali, za sve nas odgoj djeteta je neponovljiva avantura. Trudimo se najbolje što možemo, jer je cilj jednog dana odgovornost predati u sigurne ruke. Zato je važno da djeci od ranog uzrasta dajemo neke obaveze. Moj sin kod kuće ima male odgovornosti oko kojih ne možemo pregovarati. Sport je odličan izbor za pravilan razvoj i kanalisanje viška energije. Vasilije je išao na borilačke vještine, sada uporedo trenira fudbal i košarku, na taj način uči etiku i disciplinu. Sviđa mi se kako u našim ozbiljnim razgovorima lako dolazimo do tačke kada možemo da budemo i manje ozbiljni, da se zabavljamo i puno smijemo. Smijeh je važan dio našeg života. Samo od srećnih malih ljudi rastu srećni veliki ljudi.
Zaposlene majke obično nemaju puno vremena za sebe. Kako ga pronalazite i šta Vas ispunjava?
– Moji su večernji sati. Ispunjavaju me dragi ljudi, dobri razgovori, igra sa sinom. Svjesna sam da brzo raste i ne želim da propustim ni jedan zagrljaj i ni jedan trenutak u kojem ću mu pokazati da ga volim.
Kakvi su Vam planovi za budućnost?
– Bez obzira kuda idemo, ne smijemo da izgubimo osobu koja smo postali. Vjerojatno za nekoliko godina neću imati iste planove koje imam danas. Život i prioriteti se mijenjaju, tako će i moji izbori.

Gracija 128, 30.03.2018.

Možda vam se dopada

Komentari

učitavam...