Sigurno ćete nekog ili sebe prepoznati u ovom opisu radoholičara: svijeća koja gori s oba kraja, u braku sa poslom. Ako bilo koja od ovih izreka opisuje vaš pristup poslu, a neiskorišteni dani odmora vam se samo gomilaju, vrlo je moguće da ćete nagomilati i određene zdravstvene probleme.
Studija sprovedena u Londonu povezuje duge radne dane s povećanim rizikom od moždanog udara. Istraživači su obradili informacije od više od 600.000 osoba, te su otkrili da oni koji rada preko 55 sati nedjeljno imaju veći rizik od moždanog udara u odnosu na one koji rade uobičajenih 40 sati. Studija je takođe pokazala za 13 % povećan rizik od dobijanja srčanog udara. Ali, i dalje ostaje veliko pitanje – zašto je nešto veća količina posla loša po naše zdravlje?
Stres bi mogao biti glavni uzrok, smatra Čarls Rejson, psihijatar na Univerzitetu Viskonsin. “Ukoliko ste konstantno izloženi stresu, tijelo počinje da se privikava na hronični stres, a gotovo niti jedan efekat toga nije pozitivan,” tvrdi Rejson. Mentalna tenzija i zabrinutost imaju i fizičke i mentalne efekte, pojašnjava Ralf Sako, neurolog i bivši predsjednik American Heart Association. “Jedna od najvažnijih stvari koje znamo je činjenica da osobe koje su pod stresom – bilo da je riječ o porodičnom, ekonomskom ili društveno-socijalnom – imaju povećan rizik od povišenog krvnog pritiska, srčanih oboljenja i moždanog udara,” kaže Sako. “Takođe, može da poveća rizik od pojave depresije, a depresija je, sama po sebi, direktno povezana sa srčanim oboljenjima i moždanim udarom.”
KRATKI PREDAH
Šta onda da učinimo, posebno ukoliko smatramo da ne možemo raditi nekoliko sati manje? Odgovor može biti mnogo jednostavniji nego što ste očekivali. “Predlažem da odmah iskoristite sve slobodne dane koje imate,” kaže Rejson. Čak i veoma mali predah od nekoliko dana može mnogo da koristi, što je rezultat studije iz 2011. Istraživanja su pokazala da su radnici osjetili poboljšanje zdravlja i opšteg stanja organizma nakon sasvim kratkog odmora, rekavši da se osjećaju “relaksirano i psihološki rasterećeno” te da su više vremena proveli razgovarajući s roditeljima i uživajući u sličnim, opuštajućim aktivnostima.
Nažalost, studije kažu da su pozitivni efekti kratkog daha i prestaju kada se vratimo na posao. Zato je pronalaženje vremena za odmor tokom cijele godine od velikog značaja. Bilo da je riječ o dužem odmoru ili kratkom odlasku negdje za vikend, istraživači su svaki vid odmora uspjeli da povežu sa smanjenjem količine stresa i poboljšanjem zdravlja. Rejson smatra da nije dovoljno jednostavno uskočiti u automobil ili avion. Neophodno je da se vaš um zaista odmara dok ste na odmoru. “Zaista je važno da se za to vrijeme, ukoliko je ikako moguće, oslobodite mobilnog telefona. Nema poruka, nema e-mailova. Nekad to može da ima gori efekat nego kada ste na poslu, jer u tom trenutku vidite problem, a ne možete da ga riješite. “
Skoro 40 Amerikanaca je u jednom istraživanju izjavilo da ne idu na odmor jer, prema navodima U.S. Travel Association iz 2014, smatraju da bi kompanija bez njih zapala u probleme ili bi ih, po povratku s odmora, sačekalo previše posla. Istraživanje je zasnovano na upitniku na koji je odgovorilo preko 1.300 američkih radnika. Trećina menadžera izjavila je: kada radnik ili radnica iskoriste cijeli odmor, to znači da nisu dovoljno posvećeni poslu.
View this post on Instagram
BEZ INTERNETA
Naravno da je dobro ukoliko možete fizički otići negdje, ali ukoliko to nije slučaj, ne znači da se ipak ne možete relaksirati – naprimjer, kod kuće – van poslovnog okruženja. “Mnogi smatraju da kratka meditacija može donijeti željeni odmor,” kaže Rejson. “Ukoliko imate sreće da živite u blizini parka ili sličnog okruženja, boravak u prirodi bez mobilnog telefona, na vaš organizam može djelovati kao mini odmor.”
Doktor Rejson takođe savjetuje da tokom obroka, za stolom, ne razmišljate o poslu niti koristite mobilni telefon. Potrudite se da bar pet sati dnevno provedete bez telefona i e mailova. Sako, opet, sugeriše redovne ljekarske preglede, koji uključuju provjeru krvnog pritiska, te rizik od srčanih oboljenja i moždanog udara. “Preventivno djelovanje je ključno za dobro zdravlje, posebno kada je riječ o srčanim oboljenjima i moždanom udaru. Ukoliko redovno ne posjećujete ljekara, nećete znati koliki vam je krvni pritisak, šećer u krvi, holesterol, a ukoliko to ne znate, ne možete ni da se liječite.”
Sve u svemu, smatraju stručnjaci, treba sebi da dozvolite i omogućite periode opuštanja. “Kada se ne odmarate, to je kao da ste slomili nogu, ali nastavljate da hodate na njoj. Morate se odmarati, a ukoliko to činite na pravi način, i na poslu ćete biti produktivniji”, zaključuje Rejson.
GRACIJA 62/2015.
