Mnogo nas je koji smo jedva čekali da poslije hladne zime i promjenjivog proljeća temperature konačno porastu, ali ima i onih koji postanu očajni dolaskom ljeta. Vrućina i sparina čine ih nervoznim i razdražljivim, slabo podnose porast žive u termometru i nastoje se rashladiti na sve moguće načine. Često i pretjeraju s upotrebom klima-uređaja, rashlađujući kancelariju u tolikoj mjeri da podsjeća na Sibir, dok je spoljnja temperatura oko 40 stepeni.
Svi imaju najmanje jednog radnog kolegu kojem je uvijek vruće, da bi najradije skinuo sve sa sebe. Kao što svi imaju najmanje jednog kolegu koji se uvijek smrzava, pa i tokom nepodnošljivih vrućina. Nije rijetkost da se ponekad vodi pravi rat: ko će imati poziciju kontrolora daljinskog upravljača klima-uređaja u kancelariji, a najčešće je to i rat polova. Zašto? Naučno je potvrđeno i dokazano da je ženama češće hladno na radnom mjestu nego muškarcima. A razlog je fiziološki. Mišići proizvode jednu trećinu tjelesne temperature, a žene posjeduju manje mišićne mase od muškaraca. Zatim, muškarci su često u odijelima i s kravatama, dok se žene odijevaju ležernije i otkrivena im je veća površina kože. Tako su vrat, ruke i noge na udaru hladnog vazduha iz klima-uređaja, a naučnici tvrde da su posebno osjetljivi nožni zglobovi. I tako počinje kontranapad, tokom najtoplijih mjeseci u godini u ofisima se mogu naći veliki šalovi, džemperi, pa čak i rukavice bez prstiju, koji se tokom radnog vremena više puta koriste i odlažu.
Ljekari savjetuju da razlika između spoljne i unutrašnje temperature nikada ne bude veća od sedam do deset stepeni
TEMPERATURNI KOLAPS Mnogi ne znaju da nas hladnoća čini manje efikasnim na radnom mjestu. Na Univerzitetu Kornel dokazano je da pri temperaturi od 29 stepeni Celzijusa dvostruko brže kucamo na kompjuteru nego kada je 20. Idealna temperatura na radnom mjestu trebala bi da se kreće između 23 i 25 stepeni. Dugotrajno izlaganje hladnom vazduhu utiče na metabolizam, cirkulacija se usporava, kao i ostale aktivnosti u mišićima, krvnim sudovima i živcima. Nagli prelazak iz tople u hladnu sredinu dovodi do temperaturnog kolapsa: organizam ne može da se adaptira na naglu promjenu temperature te dolazi do šoka koji negativno utiče na zdravlje. Ako ste oznojeni, prehlada ili upala grla su neizbježni. Ljekari savjetuju da razlika između spoljne i unutrašnje temperature nikada ne bude veća od sedam do deset stepeni. Ako klima-uređaje ne koristimo kako treba, mogu se pogoršati problemi s artritisom, neuritisom i sinusima. Hladnoća u stanu može izazvati upalu ušiju, ukočenost mišića lica, ukočenost i bolove u vratu. Ukoliko dođe do ovakve blokade treba popiti magnezijum i vitamine B grupe koji pozitivno djeluju na rad živaca i mišića.
