Sanja Kaluđerović: Vjerujem u vrijeme koje dolazi

Razgovarala Svetlana Peruničić
Foto Vesela Mišković

Koordinatorka za maturski i stručni ispit u Ispitnom centru Crne Gore (ICCG), mr sc. Sanja Kaluđerović, u toj obrazovnoj ustanovi je započela angažman poslije 17 godina rada u srednjim školama na Cetinju. Poznata, omiljena profesorica odlučila je te 2005. da prihvati mogućnost da se posveti novom izazovu, pa je, između ostalog, radila na reformi školstva i brojnim projektima od značaja za obrazovni sistem. Uključena je i u projekat izrade Trećeg nacionalnog izvještaja Crne Gore o klimatskim promjenama, koji provode UNDP i Ministarstvo održivog razvoja i turizma.

Šta je presudilo da napustite školu i pređete u Ispitni centar?
– Smatram da su godine provedene u nastavi bile presudne. Rado se sjetim najprije cetinjskog Obrazovnog centra, kasnije Gimnazije i Srednje stručne škole, svojih bivših učenika koji su sada profesori univerziteta, političari, ljekari, advokati, glumci, slikari… Ponosna sam na njih i oni to znaju. Održavamo divne kontakte, njihovi uspjesi me čine srećnom. Međutim, poslije 17 godina u učionici željela sam da se posvetim nekom novom izazovu, koji bi doprinio razvoju obrazovanja u Crnoj Gori. Tada se pojavila mogućnost da sa sjajnom grupom entuzijasta i stručnjaka u svojim oblastima gradim jednu ovako značajnu instituciju za naše obrazovanje kao što je Ispitni centar. Osim posla koordinatora za eksterni maturski i stručni ispit, posvećena sam i predstavljanju mladih biologa iz Crne Gore na Međunarodnoj biološkoj olimpijadi (IBO), čiji sam član žirija već sedam godina. Vjerujem u vrijeme koje dolazi, gdje će trud svih nas biti prepoznat.
Radili ste na reformi školstva. Koje inovacije je donijela u crnogorskom obrazovnom sistemu?
– Iz ugla jednog od članova radne grupe za biologiju, mislim da je reforma rezultirala uvođenjem novih nacionalnih standarda, koji su u skladu s evropskim, ali i očuvanjem našeg identiteta. Svi smo puno ulagali, trudili se da donesemo najbolje, mnogo čitali, upoređivali sa stranom literaturom, tamo gdje je bilo moguće napravili korelaciju sa nekim od predmeta… Mislim da smo uradili dobre stvari. Potom su se pojavili i naši prvi udžbenici za gimnaziju, čiji sam bila jedan od recenzenata… Ipak, nastavni plan i program je živ materijal i mijenja se, baš kao i društvo. Cijeli ovaj proces je u odgovornosti porodice, formalnog i neformalnog obrazovanja i društva.

“Vjerujem u vrijeme koje dolazi, gdje će trud svih nas biti prepoznat”

Bili ste u ekspertskom timu koji je adaptirao za Crnu Goru projekat Zeleni paket (Green pack). O čemu se radi i koliko je Crna Gora bila pogodno tlo za njegov razvoj?
– Projekat Zeleni paket Regionalnog centra za životnu sredinu za Centralnu i Istočnu Evropu (REC), koji se provodi u zemljama Zapadnog Balkana, predstavlja multimedijalni obrazovni paket koji može da posluži kao koristan stručni materijal u radu s učenicima osnovnih škola pri obradi različitih tema vrlo složenog i zahtjevnog obrazovnog procesa. Podijeljen je u pet oblasti kroz koje su obrađene 22 teme: komponente životne sredine (vazduh, voda, zemljište i biodiverzitet), prijetnje i izazovi (urbanizacija, buka, otpad i hemikalije), ljudske aktivnosti (energija, transport, industrija, poljoprivreda, šumarstvo i turizam), globalni izazovi (klimatske promjene, uništavanje ozonskog omotača, zakiseljavanje, mora i okeani) i vrijednosti (potrošačko društvo, životna sredina i zdravlje, ljudska prava, naša planeta Zemlja budućnosti). Korisni prijedlozi kako aktivirati učenika, razviti njegovo interesovanje i želju da bolje razumije i odgovori na pojave koje karakterišu sredinu u kojoj raste, mogu poslužiti nastavniku u savladavanju zajedničkog napora za pravilnim sticanjem znanja i potpunim ovladavanjem njime. Nastavnik bira ono što odgovara njemu i njegovim učenicima. To kod nastavnika razvija interesovanje i volju za takav rad, a kod učenika doprinosi oblikovanju kritičkog mišljenja i novog ponašanja. Vjerujem da je ovaj obrazovni paket, koji nudi obilje informacija i praktičnu upotrebljivost, našao svoje mjesto i korisno poslužio kao vodič i kao inspiracija. Rad na adaptaciji Zelenog paketa za Crnu Goru bio je veliki izazov, ali je samim tim i zadovoljstvo, kada je projekat zaživio u školama, bilo veće.
Jedan ste od predavača radionice koju organizuju UNDP i Ministarstvo održivog razvoja i turizma. O čemu se radi?
– UNDP i Ministarstvo održivog razvoja i turizma provode projekat izrade Trećeg nacionalnog izvještaja Crne Gore o klimatskim promjenama, koji je Crna Gora, kao potpisnica Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama, u obavezi da pošalje Sekretarijatu Konvencije. U okviru tog projekta (koji se bavi različitim elementima klimatskih promjena – emisijama gasova s efektom staklene bašte, mitigacijom, adaptacijom i sl) pokrenuti su seminari za nastavnike osnovnih i srednjih škola na temu klimatskih promjena. Četiri programa na pomenutu temu akreditovana su kod Zavoda za školstvo, na period od dvije školske godine (2017/2018 i 2018/2019). To su: Čovjek i klimatske promjene, Klimatske promjene – prirodni akspekti, Mitigacija i adaptacija i Politika klimatskih promjena. Realizacija seminara otpočela je u oktobru 2017. godine za nastavnike srednjih škola. Obuhvaćene su sve crnogorske opštine, oko 30 srednjih škola (sve gimnazije i veliki broj srednjih stručnih škola) i više od 220 profesora koji predaju i prirodne i društvene grupe predmeta. Ono što se čini kao jedna od dobrih strana radionice jeste upravo otvorenost državnih institucija (čiji su podaci korišćeni tokom predavanja), posebno Zavoda za hidro-meteorologiju i seizmologiju, Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, Instituta za biologiju mora, za bilo kakav vid stručne saradnje i podrške budućem radu škola na datu temu. Ovu školsku godinu završili smo seminarom na temu Mitigacije i adaptacije za profesore srednjih škola, a narednu, počevši već od oktobra, posvetićemo osnovnim školama.
Kako učesnici radionice reaguju i šta imaju priliku da čuju?
– Ono što su profesori mogli da čuju na radionicama su uzroci klimatskih promjena, kako prirodni tako i antropogeni, osnovni pojmovi koji se dovode u vezu s klimatskim promjenama, tipa emisije gasova s efektom staklene bašte koji se smatraju glavnim krivcem za nastanak klimatskih promjena, kako se klimatske promjene manifestuju u Crnoj Gori (poplave, suše, visoke temperature i sl), koje su mjere ublažavanja i prilagođavanja, odnosno mjere mitigacije i adaptacije na novonastalu situaciju. Sva predavanja i podaci koji su se mogli čuti na seminarima praćeni su praktičnim metodama u nastavi, odnosno konkretnim vježbama koje profesori mogu koristiti u radu sa svojim učenicima. Veliki akcenat je stavljen na međupredmetnu korelaciju, pa su profesori ohrabrivani da nakon seminara organizuju bar jedan zajednički čas na temu klimatskih promjena. Komentari profesora su većinom bili veoma pozitivni, mnogi od njih napisani s puno divnih emocija i zahvalnosti, na čemu smo im posebno zahvalni, a to je i nama predavačima dalo podstrek da svaku radionicu inoviramo novim vježbama i podacima, prilagodimo slušaocima i temu koja je često dosta stručna približimo kroz niz jednostavnih primjera i vježbi upravo populaciji koja je zaslužna za podizanje nivoa svijesti i znanja na temu klimatskih promjena.
Osmislili ste mnogo projekata za djecu. Na koji ste posebno ponosni?
– Bilo je puno toga. Posebno bih izdvojila projekat na očuvanju rijetkih vrsta riba u slivu Morače, koji su realizovali profesori sa Karlovog univerziteta u Pragu, među kojima je i moja bivša učenica. Raditi sa nekim ko je ponikao u vašem okruženju, a tako daleko dogurao, izaziva osjećaj ponosa i daje svrhu trudu koji obrazovni proces zahtijeva od svih uključenih strana. Uloga članova ekološke sekcije i mene bila je u kampanji koju smo u Podgorica, Nikšiću i na Cetinju, obilazeći po jedan vrtić, osnovnu školu i gimnaziju. Jako vjerujem u pozitivan vršnjački pritisak kao faktor razlike i uspjeha u odnosu na sve druge kampanje, što je i rezultiralo zanimljivim odjekom u javnosti. Zbog toga smo kasnije radili i projekat promovisanja reciklaže i diversifikovanog odlaganja otpada, radio-emisije na lokalnom radiju, uređivali bilten Zooza, projekat povezivanja gimnazija u regionu…
Bili ste angažovani i na osmišljavanju kvizova…
– Jedno mojih divnih iskustava je i rad na izradi pitanja i učešće u žiriju dva kviza TV Crna Gora – Kroz vrata znanja do putovanja, po licenci National Geographic Juniora, za učenike IV razreda (i V reformisanih) tri sezone: 2007, 2008. i 2009. godine i Prenesi znanje, čuvaj prirodu, za učenike IX razreda (2010). Drugi kviz je bio tematski vezan za Crnu Goru.
Šta Vas pokreće, odakle tolika energija?
– Najveća podrška mi je porodica, utočište odakle crpim snagu i ljubav. Zahvalna sam suprugu, ćerki i sinu koji su, svako na svoj način, doprinijeli da uzajamnim poštovanjem, ljubavlju, razumijevanjem, gajenjem duhovitosti stvorimo našu oazu. Srećna sam što su tu i moji roditelji, pametni, mudri, dobronamjerni, u čijem sam okruženju ponikla i koji mi daju osjećaj zadovoljstva svojom prisustvom.

Gracija br. 132, 25.5.2018.

Možda vam se dopada

Komentari

učitavam...