Sedmogodišnjaci na dijeti

Kako je moguće da se u današnjem društvu toliko govori o zdravoj ishrani, a pretilost neumoljivo raste za oko 2,5% svakih pet godina?

Mnogi ne znaju da je tjelesna težina noćna mora djevojčica koje idu u peti razred osnovne škole. Svakog dana dugo, ozbiljno i povjerljivo razgovaraju o tome kako same započinju dijetu bez ičijeg savjeta, kako ne vole da se pogledaju u ogledalo obučene samo u veš, kao i tome kako planiraju da se razbole prije sistematskog pregleda i izbjegnu da ostali saznaju koliko imaju kilograma. A poslije školskog sistematskog pregleda roditeljima stiže poruka: vaše dijete je neuhranjeno, pretilo ili normalne težine. Majke i očevi bi za postojanje eventualnog problema trebali da znaju i ranije, ali se sa njim suočavaju tek kada postane ozbiljan. Šta se događa sa današnjom djecom?

Bolest novog doba

Veliku pažnju i raspravu roditelja i stručnjaka izazvao je članak o sedmogodišnjoj djevojčici na drastičnoj dijeti, koju je prošle godine objavio američki Vogue. Vijest o majci koja je ćerku stavila na dijetu prema mišljenjima mnogih i nije zaslužila toliku pažnju jer je djevojčica debela. Normalno je da učite svoju djecu da jedu zdravo i ne debljaju se previše, pogotovo ako ljekar napomene da postoji rizik od debljine. Ali, kada majka o tome piše u časopisu Vogue, u kojem je zaposlena, govoreći o motivima i korištenim strogim metodima, to postaje nešto drugo. Novinarka Dara-Lin Vajs priznala je kako je izgladnjivala ćer Beu, slala je na spavanje bez večere kad je saznala da je u školi pojela obrok od 800 kalorija, zabranila joj da jede picu i pije toplu čokoladu, te kako se veoma naljutila na nju kad je saznala da jede salatu od kukuruza. Različita su mišljenja o postupcima Vajsove, nazvani su nemajčinskim, egzibicionističkim, nehumanim, a mnogi smatraju kako je javno ponizila sopstveno dijete, pokušavajući da kaznama umjesto objašnjenjima utiče na njene prehrambene navike. Malena Bea je nagrađena modnim editorijalom, a njen orman napunjen je novom odjećom. Djevojčica je priznala kako je zadovoljna svojim novim izgledom, ali i da se i dalje osjeća isto kao kada je imala sedam kilograma više.

Istina je da su djeca sve opterećenija izgledom, ali i sve deblja, i to ne samo u Americi nego i u Evropi. U Italiji je nedavno, na Kongresu za prevenciju kardiovaskularnih bolesti, objavljen podatak da je analizom krvi kod 250.000 italijanske djece ustanovljen višak masnoće, te da se zbog toga ubuduće preporučuje kontrolisanje holesterola i triglicerida već od druge godine života. Bilo bi, takođe, korisno mjeriti obim dječijeg struka i biti siguran da je IBM normalan. Što se evropske djece tiče, pet odsto djece je pretilo: najdeblji su Italijani, gdje je 23 odsto djece sa prekomjernom tjelesnom težinom, a 11 odsto je pretilih, dok sa naših prostora nema preciznih podataka. Sve je više roditelja, naoružanih vagama i tabelama nutricionističkih vrijednosti, koji putem interneta postavljaju pitanja pedijatrima, psiholozima i dijetolozima. Kako je moguće da u današnjem društvu, gdje se toliko govori o zdravoj ishrani i najrazličitijim dijetama, pretilost neumoljivo raste za oko 2,5% svakih pet godina? Nastavi li se tim tempom, očekuje nas nimalo vedra XL budućnost. Pretilost je bolest novog doba, koja polako ali sigurno prelazi u pravu epidemiju.

TV i težina

Ima nekoliko razloga koji dovode do prekomjernog porasta težine kod djece. Ostavimo li po strani debljinu kao posljedicu genetike ili bolesti endokrinog sistema, djeca se u najvećem broju slučajeva debljaju zbog neadekvatne ishrane i nedovoljno kretanja. Jesti mnogo, a pogotovo jesti loše namirnice, dovodi do toga da djeca unesu znatno više kalorija nego što je potrebno za njihov uzrast. Uglavnom ne pojedu kompletan obrok, supu, jelo, prilog i salatu, nego jedu prečesto, i to grickalice i slatkiše te piju gazirane sokove. Ne jedu voće i povrće, više vole fast food i sendviče, a mnogo je djece i adolescenata koji ne doručkuju ili jedu jednolično i nedovoljno za prvi jutarnji obrok. Primijećeno je da pretila djeca manje jedu ujutro od vršnjaka koji nemaju problema sa težinom.  Današnja djeca, kao i većina odraslih, uostalom, ne upražnjavaju fizičke aktivnosti i nedovoljno se kreću. Previše sati provedu pred televizorom, za kompjuterom, roditelji ih svugdje voze, ne bave se sportom i malo ili nikako se ne igraju na otvorenom.

Jedna američka studija dokazala je nesumnjivu povezanost između sati provedenih pred TV-om sa povećanom tjelesnom težinom, jer djeca obično nešto grickaju dok gledaju televiziju, a ta hrana uzima se nesvjesno. Ne treba zaboraviti ni porodičnu sliku kada je višak kilograma u pitanju, prema statistikama oko 34 odsto djece i adolescenata imaju debele ili pretile roditelje. Taj podatak nije začuđujući, jer prehrambene navike stičemo u sopstvenom domu, od najbližih članova porodice, uz određeno ponašanje, simbole i afektivne vrijednosti.

Neaktivni i depresivni

Osim činjenice da prekomjerna težina negativno utiče na fizičko zdravlje djeteta, da može izazvati povišen krvni pritisak, probleme sa disanjem, cirkulacijom, kardiovaskularne bolesti i dijabetes, ne treba da zanemarimo ni psihičko zdravlje. Psiholozi upozoravaju na učestalo povlačenje u sebe, na osamljivanje djece sa očitim viškom kilograma, koja u hrani pokušavaju naći spas i upadaju u zamku koju sama ne znaju da prevaziđu. Hrana postaje svojevrsna zaštitna barijera od stvarnosti, jer je debelo dijete osjetljivije od ostale djece i mnogo ga je lakše povrijediti, teže uspostavlja odnos s okolinom i nema samopouzdanja. Najbolja terapija je prevencija. Zdrav način života i uravnotežena ishrana, bogata voćem i povrćem, otkloniće opasnost od gomilanja kilograma. Dijete odmalena mora naučiti da jede zdravu i kvalitetnu hranu, a roditelj je taj koji treba kontrolisati šta i koliko dijete jede. Fizička aktivnost veoma je važna za poboljšanje raspoloženja, samopouzdanja, nošenja sa stresom i otklanjanje problema sa spavanjem. Nedostatak fizičke aktivnosti negativno utiče na mentalno stanje odraslih osoba, a posebno djece, te vremenom izaziva depresiju. Osim obavezne fizičke aktivnosti, potrebno je dijete naučiti da ne jede stojeći i na brzinu, da ne jede dok gleda televiziju i da se ne navikava na previše međuobroka. Osim porodice, škola bi trebala da ima značajnu ulogu u stvaranju zdravih prehrambenih navika djece. U slučaju evidentnog porasta težine djeteta ili mlađeg adolescenta, nikako ne provoditi dijetu na svoju ruku ili drastično smanjiti kalorijski unos. Obavezno potražiti savjet ljekara!

SLATKIŠI + PAUZA Važno je da djecu od malena ne naučite na preslatke ukuse: izbjegavajte zaslađene napitke, mlijeko i guste sokove razrijedite vodom i pazite na industrijsku hranu koja je često bogatija šećerom. Pripremite male porcije tako da između prvog i drugog jela prođe neko vrijeme, pauza je potrebna da dijete nauči prepoznati osjećaj sitosti.

 

GRACIJA 8/2013.

Priredila Snežana Crkvenjaš

Možda vam se dopada

Komentari

učitavam...