Vraćanje svakodnevnoj rutini, u zatvoren radni prostor, dok je još uvijek sunčano, lijepo i svijetlo, sasvim sigurno nije lako. Sa druge strane, provođenje najvećeg dijela vremena u zatvorenom prostoru karakteristika je razvijenog društva. Ako su odrasli motivisani na ponovno bavljenje poslom, iako je zahtijevno napustiti slobodu odmora, oni mlađi ne osjećaju takav podsticaj i teže prihvaćaju da će se opet naći unutar zidova vrtića ili škole. Opet započeti sa posebnim načinom spavanja i ishrane, prilagođavajući se školskim potrebama, čini da najmlađi postanu nemirniji i svoju nelagodu manifestuju problemima sa spavanjem, lošim apetitom i, generalno, pobunom prema porodici i okolini.
Greške koje treba izbjeći
Kako su djeca tokom ovog perioda lako razdražljiva, prvi savjet je uklanjanje hrane koja može da djeluje podsticajno. Tačnije, one koju nalazimo u čokoladi i pićima, kao što je kola. Treba ih zamijeniti večernjim umirujućim čajevima od matičnjaka, zaslađenim medom od lipe ili lavande. Sem toga, treba izbjegavati nezdravu hranu (čips, bombone, slatkiše, fast-food), generalno bogatu masnoćom i šećerom, ali tako omiljenu među mališanima.
Prijedlozi
Ako djeca vole slatko, više od rafinisanih, zapakovanih užina sa čokoladnim ukusom, poželjnije je da iskoriste sezonsku ponudu voća. Septembar je mjesec bogat slatkim i ukusnim voćem: grožđe, smokve, zatim, nešto kasnije i kestenje. Važno je samo naučiti dijete da je i voće odlična užina. Bezbroj je načina i mogućnosti: samo voće ili pomiješano sa jogurtom i medom, kao sastojak kolača, u obliku pirea (kuvani kesten pomiješan sa šlagom i kakaom je veoma ukusan i kaloričan obrok). Dolaskom jeseni ponuda je bogatija orasima, dragocjenim zbog svojih hranljivih i energetskih kvaliteta (E vitamin, minerali, antioksidanti), koje dodajemo u kolač, ovsenu kašu ili jogurt. Prihvaćanje savjeta majke prirode znači slijediti zdravu i uravnoteženu ishranu, zasnovanu na žitaricama, voću i povrću, sa korektnim odnosom proteina i masnoća. Kako bismo pomogli najmlađima da što bolje podnesu stres povratka, važno je da im ponudimo hranu bogatu svim vitaminima i mineralima, posebno vitaminom C koji stimuliše imunitet (u septembu se javljaju prve virusne infekcije) i onim iz grupe B (od B1 do B 12), nezamjenljivim kod psihičkog zamora, koji daju energiju i pospješuju rad mozga. Na kraju, šta da učinite ako se dijete osjeća slabo i bezvoljno, a s vremenom se stanje ne poboljšava? U takvim slučajevima može da koristi dopuna ishrane vitaminima i mineralima, iskorišćavanjem prirodnih dodataka, a bez uključivanja hemijskih proizvoda. To su pšenične klice, bogate vitaminima B i E, dragocjenim masnim kiselinama ili kvasac, izvrsno okrepljujuće sredstvo, generalno, bogato vitaminima iz grupe B i mineralima.
View this post on Instagram
Doručak je najvažniji
Povratak u školu može biti odličan trenutak za usvajanje novih prehrambenih navika. Prije svih, to je konzumiranje jednog dobrog i hranljivog obroka, čemu većina ljudi ne pridaje neki poseban značaj. Samo oko 15% ljudi doručkuje sjedeći za stolom sa članovima svoje porodice. Najveći broj je onih koji doručku posvete par minuta, sa jednom nogom na izlaznim vratima. A doručak je, zbog različitih motiva, najvažniji obrok kada su u pitanju zdravlje i pravilan rast djeteta. Već je primijećeno da je fenomen preskakanja doručka (skipping breakfast) tipičan za pretile ili osobe sa prekomjernom težinom. Istraživanja provedena posljednjih godina pokazala su brojne prednosti koje dobar doručak donosi organizmu. Sem prevencije prekomjerne težine, ovaj obrok poboljšava metabolički profil u svim sljedećim obrocima, s izvrsnim efektom na kontrolisanje količina šećera i masnoće u krvi. Garantuje, takođe, bolje izvođenje neurofunkcija tokom jutra. Primijećeno je da je među mladima koji ne doručkuju više onih koji puše, piju i nedovoljno se bave sportskim aktivnostima.
“Požuri, popij još mlijeko, kasniš!”
Preskakanje doručka je greška u ishrani koja, nažalost, može da potiče iz najranijeg djetinjstva. “Požuri, popij još mlijeko, kasniš!” – izvrstan način da dijete istog trenutka prestane da jede i zauvijek zamrzi doručak. Mnogi roditelji, ustvari, ignorišu činjenicu da kod djece postoji naglašena svojevrsna fiziološka anoreksija, koja traje nekih pola sata nakon buđenja. Zbog toga bi bilo idealno doručkovati onda kada su već spremna, umivena i obučena, a zube mogu oprati nakon doručka. Treba organizmu dopustiti mogućnost da osjeti normalan apetit. Primijećeno je, takođe, da mladi često ostaju dugo budni naveče uz TV ili kompjuter, bez znanja roditelja, jedući grickalice. Takva navika, sem što je nezdrava, ubija jutarnji apetit. Među namirnicima koje treba preferirati su one na bazi kompleksnih ugljenih hidrata, dakle, sve žitarice, musli i slično, pomiješane sa jogurtom i, po mogućnosti, malo voća. Dolaskom hladnog vremena, kako bi se doručak obogatio vitaminima, mineralima i energijom, ne treba zaboraviti bademe, orahe, lješnike, suve kajsije, grožđice… Na kraju, umjesto žitarica sa dodatkom šećera i čokolade, bolje je direktno u mlijeko dodati kakao i žitarice u što prirodnijem obliku.
GRACIJA 36/2014.