Sistemu socijalne i dječje zaštite potrebna mnogo veća posvećenost donosilaca odluka na najvišim nivoima

Sistemu socijalne i dječje zaštite u Crnoj Gori potrebna je mnogo veća posvećenost donosilaca odluka na najvišim nivoima, a posebno kada su u pitanju mladi u riziku od socijalne isključenosti, poručeno je tokom okruglog stola "Dostupnost socijalnih servisa mladima u riziku na Zapadnom Balkanu".

Događaj je organizovala nevladina organizacija (NVO) Juventas u okviru završnice druge faze projekta „Organizacije civilnog društva na Zapadnom Balkanu i njihova uloga u pružanju socijalnih usluga i prevenciji socijalne isključenosti“, koji je finansijski podržala Balkanska mreža za razvoj civilnog društva.

Tokom ove faze projekta bavili su se temom dostupnosti socijalnih servisa mladima u riziku od socijalne isključenosti na Zapadnom Balkanu, koja je objedinjena u studiji.

Izvršna direktorica nevladine organizacije (NVO) Juventas, Ivana Vujović, upozorila je da su mladi na Zapadnom Balkanu pored siromaštva, suočeni su sa brojnim drugim izazovima, kao što je nedovoljno kvalitetno obrazovanje, neusklađenost obrazovanja i tržišta rada, politička nesigurnost, nedostatak jasne društvene perspektive.

Ona je napomenula da su u sklopu regionalne saradnje uradili mapiranje koje je pokazalo koliko su u svim oblastima potrebnih intervencija daleko od željenog stanja.

„Gotovo u potpunosti nedostaju servisi za djecu koja koriste droge, djecu sa izazovima vezanim za mentalnom zdravlje, djecu čiji roditelji koriste droge ili alkohol, ili čiji roditelji se nalaze na odsluženju kazne zatvora, dok su za djecu i mlade koja imaju iskustvo života na ulici, mlade koji koriste PAS, mlade koji su bili pod institucionalnom zaštitom i brojne druge kategorije, veoma limitirane opcije podrške“, kazala je Vojvodić.

Prema njenim riječima, van većih sredina situacija je još komplikovanija.

Vojvodić je napomenula da su za mnoge mlade u riziku upravo NVO ključna tačka oslonca.

„Iako su u Crnoj Gori NVO uložile sredstva da se licenciraju i ispune sve zahtjeve i standarde koje su nadležne institucije propisale, u ovom momentu nijedna nema održivu podršku države“, istakla je Vojvodić.

Državni sekretar u Ministarstvu rada i socijalnog staranja, Darko Stojanović, kazao je da usluge socijalne i dječije zaštite treba prije svega u najvećem stepenu da odgovore na potrebe korisnika, uz poštovanje ljudskih prava i dostojanstva.

On je poručio da država u kontinuitetu preduzima i obavezu unapređenja usluga koje se nude mladim ljudima u riziku.

“Djeca i mladi su naša budućnost i svi smo obavezni kao pojedinci, i kao društvo da prepoznamo i odgovorimo na njihove potrebe i stvorimo što bolje uslove za život djeteta i mladog čovjeka”, rekao je Stojanović.

On je istakao da će nastaviti da kroz partnersku saradnju implementiraju projekte koji će ići u pravcu zaštite najboljih interesa djece i mladih.

Izvršna direktorica Centra za razvoj nevladinih organizacija (BCSDN), Zorana Marković, rekla je da su u Crnoj Gori podržana dva velika regionalna projekta, od kojih je jedan projekat dobila NVO Juventas.

Prema njenim riječima, za realizaciju projekta obezbijeđeno je skoro 700 hiljada eura, a za male grantove, koji su bili namijenjeni državama regiona, bilo je obezbijeđeno preko 350 hiljada eura.

“Vjerujemo da smo na ovaj način u određenoj mjeri uspjeli da podržimo civilno društvo u regionu, ali bitno je napomenuti da smo kroz regionalne projekte omogućili uvezivanje NVO sektora”, kazala je Marković.

Na prvom panelu “Tekuće reforme u sistemu socijalne i dječje zaštite – efekti zaštite mladih u riziku”, koji je organizovan u okviru okroglug stola, Marija Ružić Stajović iz NVO Juventas, poručila je da je sistem socijalne i dječje zaštite u Crnoj Gori najvažniji sistem jednog društva, koje teži biti napredno i kohezivno i bez kojeg ostali sistemi u društvu ne mogu dobro funkcionisati.

“Sistemu socijalne i dječje zaštite u Crnoj Gori potrebna je mnogo veća posvećenost donosilaca odluka na najvišim nivoima, a posebno kada su u pitanju mladi u riziku od socijalne isključenosti”, ocijenila je Ružić Stajović.

Ona je poručila da kreiranje socijalne politike mora biti proces koji je usredsređen na samog čovjeka – human centered design, dok pristup u kreiranju mora biti holistički i sproveden u bliskoj saradnji sa drugim relevantnim sektorima.

Ružić Stajović je istakla da je jako važno omogućiti stvarnu decentralizaciju i pluralizam socijalnih usluga što ukazuje na važnost  jačanja saradnje I podjele obaveza nacionalnog i lokalnog nivoa upravljanja.

Takođe, kako je dodala, stručni radnici/ce i svi profesionalci  u socijalnoj djelatnosti moraju aktivnije učestvovati u procesima donošenja odluka, a posebno oni koji rade kao terenski radnici. Osim toga, kako bi kreirali politiku koja zaista odgovara potrebama najugroženijih, sam korisnik za koga se politika piše, mora biti uključen u njeno stvaranje.

Ružić Stajović je napomenula da je reforma sistema socijalne i dječije zaštiteu proteklih desetak godina uspjela da dovede brojnih novina i pozitivnih razvojnih koraka, ali ovaj proces je neophodno ubrzati i intenzivirati kada su u pitanju sve kategorije ugroženih, a posebno djece i mladih.

“Prevencija nam je možda i naslabija karika u sistemu, a one važne pomake koje smo i napravili u tom smislu, usporavamo i onemogućavamo zbog nedostaka standarda, procedura ili drugih administrativnih problema”, ocijenila je Ružić Stajović.

Prema njenim riječima, ono što je svakako preporuka da Vlada Crne Gore u narednom periodu preduzme ključne korake u sprovođenju reforme sistema SDZ na način da decentralizacija sistema socijalne i dječije zaštite postane prioritet za donosioce odluka u ovoj oblasti.

Ana Majko iz ARSIS Albanija, je govoreći o nedostacima u podršci mladima u toj državi, rekla da su pripremili strategiju koja stavlja naglasak na pružanje podrške mladima u riziku, ali da još uvijek ne pruža finansijske resurse koji su potrebni opštinima.

„Ono što predlažemo jeste da osnažimo saradnju tako da lokalne vlasti dobiju podršku centralne vlasti. Važno je da posvetimo vrijeme i resurse razvoju akcionih planova i da utvrdimo prioritete servisa koji će biti namijenjeni toj ciljnoj grupi“, navela je Majko.

Takođe, kako je dodala, bitno je da sa Evropskom strategijom za mlade vidi kako se može poboljšati i profesionalizovati uključivanje mladih u razvoj politika i inicijativa u zajednici.

Prema riječima Majko, potrebno je dati modele opštinama kako bi mogle progamirati servise za mlade.

Nebojša Đurasović iz Asocijacija Prevent iz Srbije, je rekao da se mladi u riziku samo pominju u Nacionalnoj strategiji za mlade.

On je, govoreći o održivosti usluga koje pružaju organizacije civilnog društva za mlade u riziku, rekao da organizacije civilnog društva mogu da poboljšaju poziciju marginalizovanih grupa i da pruže usluge svima kojima državne institucije nijesu pružile određene usluge.

Đurasović je rekao da njegova organizacija pokušava da standardizuje novu uslugu koju su uveli u sistem lokalne zaštite, odnosno uvođenje terenskog saradnika.

Prema njegovim riječima, NVO pokušavaju da obezbijede podršku kroz srednjoročne projekte, što nije održivo.

“Održivost je nemoguća bez podrške države ili nekih drugih donatora. Takođe, potrebno je izmijeniti samu regulativu, jer da bi bili partneri moramo da uključimo stratigiju i akcione planove, u ralzličitim oblastima socijalne zaštite”, poručio je Đurasović.

Izvor: prcentar.me

Možda vas zanima

Nedavno objavljeno