Piše Marina Strugar
Foto CZIP
Mnoge zaljubljenike u prirodu obradovala je vijest da je Ulcinjska solana proglašena parkom prirode i konačno prepoznata kao lokalitet od značaja na nacionalnom nivou. Među njima je i Centar za zaštitu i proučavanje ptica koji se već 15 godina bori za to. Jovana Janjušević, Nebojša Banićević, Marija Stanišić, Aleksandar Perović, Marija Šoškić, Bojan Zeković, Ksenija Medenica i Igor Stojović prolazili su kroz kompleksne faze, nailazili na razne poteškoće i sve više otkrivali koliko je pitanje Ulcinjske solane važno za Crnu Goru, ali i Evropu. Pitali smo ih koje je neprocjenjivo bogatstvo Solane bilo vrijedno tolike njihove borbe. “U pokušaju da približimo značaj solane građanima, izvršili smo jednostavan matematički proračun poredeći solanu i njenu važnost za ptice sa najfrekventnijim aerodromom u Evropi. Dakle, solana je odmaralište, gnijezdilište, hranilište i zimovalište stotinama hiljada ptica. Sa plitkim bazenima u koje se upumpava slana, morska voda, predstavlja tzv. ‘švedski sto’ za ptice koje vrlo jednostavno nakon dugih seoba od po nekoliko hiljada kilometara mogu povratiti snagu, nastaviti dalje ka sjeveru Evrope i Sibiru ili ostati. Koristeći ove brojeve i dovodeći u kontekst sa ljudima, zaključili smo da je solana 15 puta važnija za ptice nego što je najfrekventniji aerodrom u Evropi (londonski Heathrow) za ljude. Zahvaljujući ovakvim proračunima, danas za Solanu možemo reći da je ptičji aerodrom! Za 15 ugroženih vrsta Solana je uslov opstanka, a kroz EU fondove u njihov oporavak je uloženo preko 20 miliona eura. Ovih magičnih 15 su vrste koje dostižu preko 1% biogeografske rasprostranjenosti. Ako bi ovaj procenat koristili u kontekstu ljudi, s obzirom da na Zemlji živi blizu 8 milijardi stanovnika, njihov 1% je 80 miliona ljudi, a najmnogoljudniji grad na svijetu Šangaj broji do 25 miliona stanovnika. To znači da je Solana za neke vrste ptica važna koliko i 3 Šangaja za ljude ili 10 gradova veličine Njujorka. E sad to pomnožite sa 15! Imajući sve ovo u vidu, nije ni čudo što je više od sto hiljada Evropljana potpisalo peticiju za zaštitu ovog lokaliteta čime je Solana postala i zvanično najmasovnija peticija međunarodnog karaktera vezana za prirodu Crne Gore”, kazali su nam članovi Centra za zaštitu i proučavanje ptica.
Čini se da živite za sve te ptice, za svih tih 352 vrsta, da ih pratite u svim njihovim fazama, a često ste i ulozi spasioca?
– CZIP je počeo kao istraživačka organizacija čiji su cilj i misija zaštita ptica i njihovih staništa. Da bi valjano štitili prirodu i zagovarali njihovo očuvanje moramo imati jaku argumentaciju. Međutim, nekad ni impresivne brojke nisu dovoljne, važniji su jačina i glas lokalnih zajednica, tu jedino imamo sigurne rezultate. Prirodu čuvaju ljudi, a ne podaci! Bez obzira na važnost očuvanja staništa, CZIP ne može uskratiti pomoć pticama kad god je to neophodno. Međutim, ovakva pomoć nije dovoljna jer nemamo mogućnosti za adekvatnu brigu o njima, ni stručno veterinarsko znanje. Pa ipak broj intervencija koje su rezultirale pozitivnim ishodom premašuje negativne. Prošle godine je od 49 povrijeđenih jedinki uspješno oporavljeno 27 i vraćeno na slobodu, od čega su u 17 slučajeva asistirali i sami građani. Ipak treba imati u vidu da je riječ o lakšim povredama, dok je statistika neumoljiva kod onih težih. Veliku podršku imamo i od koleginice Bjanke Prakljačić iz NVO Nora koja ima veliko iskustvo kada je u pitanju oporavak ptica i bez koje ne bismo mogli imati tako dobre rezultate.
Svako godišnje doba donosi svoje čari, ali smatra se da je proljeće najljepše na Solani?
– Solana je najljepša tokom proljeća i s jeseni kada su migracije u toku. Tada je moguće svjedočiti nevjerovatnom prirodnom fenomenu zvanom seoba ptica. Svitanje i sumrak najljepši su djelovi dana, tada su ptice najaktivnije i svjetlost za fotografiju najbolja. Solana pruža neku posebnu energiju, poznavali ptice ili ne. Lijepa je čak i u svojim ruševinama, meditativna i na trenutak vas izoluje od svakodnevice. Zato joj se ljudi vraćaju, zato je nezaobilazna šetnja svih onih kojima asfalt nije dovoljan. Nosi nevjerovatno kulturno nasljeđe i majka je generacijama ljudi čiji su roditelji i djedovi radili tu. Otud i poštovanje prema Solani, jer ona nije samo stanište ptica već priroda koju je oblikovao i obogatio čovjek.
Pored Solane, koliko je Crna Gora interesantna Centru za proučavanje ptica?
– U Crnoj Gori su dosad registrovane 352 vrste ptica, od 533 vrste dosad registrovane u Evropi ili 65% evropske ornitofaune. Od ukupnog broja dosad registrovanih vrsta, 213 vrsta pripada sigurnim gnjezdaricama, sedam vrsta su moguće gnjezdarice, dok se 10 smatra iščezlim;106 vrsta se smatra rezidentnim (stanaricama) tj. vrstama koje u Crnoj Gori provode sve svoje životne cikluse. Ovaj broj uključuje i dvije vrste koje su unešene, dakle introdukovane (fazan i čukara);107 vrsta ptica registrovanih u Crnoj Gori pripada gnjezdaricama selicama. Pojavljivanje 21 vrste, predstavlja istorijski podatak jer u posljednjih 30 godina nisu registrovane na teritoriji Crne Gore. Bogatstvo faune ptica neke države posmatra se kroz ukupan broj registrovanih vrsta ili, češće, brojnosti gnijezdećih vrsta. U Crnoj Gori, indeks gustine gnjezdarica, koji predstavlja odnos od logaritma broja vrsta koje gnijezde i logaritma površine države, znatno je iznad balkanskog prosjeka (0.435) i iznosi 0.562. Tome doprinosi raznovrsnost staništa: od morske obale, preko solana, slatkovodnih jezera, polustepa, kanjona, gustih šuma, planinskih zaravni i visokih planinskih vrhova. S druge strane, Crna Gora se nalazi na jednom od četiri najznačajnija koridora za ptice u Evropi, Jadranskom migratornom koridoru, preko kojeg milioni ptica svake godine sele ka Africi i obratno. U poređenju s ostalim evropskim državama, broj od 213 vrsta koje gnijezde u Crnoj Gori je relativno visok, uzimajući u obzir da je Crna Gora jedna od najmanjih evropskih država. Primjera radi, Crna Gora se po površini nalazi na 39. mjestu, dok se po broju gnjezdarica nalazi na 23. odmah ispod Mađarske, koja je skoro sedam puta veća od Crne Gore. Isto tako, u Crnoj Gori ima više gnjezdarica nego ih imaju, na primjer, Velika Britanija, Češka, Portugal, Danska, Slovenija ili Švajcarska.
Imajući u vidu ove brojke sasvim je jasno što se Crna Gora nalazi na listi želja bird watchera širom svijeta.
Na Facebook profilu objavili ste live stream putem kojeg se može uživo pratiti odrastanje četiri ptića rode. Ubrzo su postale ljubimci mnogih zaljubljenika u životinje i prirodu?
– Porodica Rodić u Beranama zasigurno je najvoljenija pernata porodica u Crnoj Gori. Sama činjenica da su rode iz Crne Gore iščezle i da se nisu gnijezdile 116 godina govori u prilog ushićenju kada nam se iz Afrike s proljeća vrati jedan jedini par bijelih roda. Redovni gosti Polimske ulice su još od 2012. godine, međutim ovaj prvi par roda, koje smo nazvali Perko i Perka, imao je tužan kraj. Naime, 2016. ženka nije stigla u Berane jer je najvjerovatnije stradala tokom migracije, a Perko je ostao čitavu jako hladnu zimu u Crnoj Gori, čekajući svoju drugu polovinu da mu se pridruži. Tako je i uginuo. Beranci su teško podnijeli ovaj gubitak, ali kako priroda nosi novi život sa sobom naredne godine se pojavio novi par koji danas uspješno othranjuje tri mlada ptića čije odrastanje, zahvaljujući kompaniji m:tel možemo pratiti uživo.
Prema vašem iskustvu na terenu, koliko mi svojim odnosom prema prirodi ugrožavamo ptice, sa kakvim sve problemima se susrećete?
– Jedan od najvećih problema, pored gubitka staništa usljed pretjerane urbanizacije, svakako je i krivolov kao direktna čovjekova aktivnost usmjerena na ubijanje zaštićenih vrsta. Ove godine smo imali slučaj bjeloglavog supa Peruna koji je ubijen na Solani, a koji je imao satelitski odašiljač i praćen je još sa ostrva Cres u Hrvatskoj. U suzbijanju krivolovnih aktivnosti izostaje adekvatna kaznena politika. Broj podnešenih prijava od strane savjesnih građana raste iz dana u dan, međutim, najveći broj prijava bude odbačen od strane tužilaštva. Može se reći da izostaje primjena zakona, što dodatno komplikuje našu borbu protiv krivolova.
Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore uspio je da realizuje mnoge značajne projekte. Na koji ste, pored Solane, najponosniji?
– Izdvojili bismo uspješnu priču Tivatskih solila, gdje od samog početka imamo izvanrednu saradnju sa Morskim dobrom, Opštinom Tivat i Turističkom organizacijom Tivat. Solila u Tivtu danas su primjer partnerskog odnosa u zaštiti prirode i sinergiji aktivnosti civilnog sektora i institucija. Imajući u vidu potencijal ovog područja za razvoj ekoturizma zasnovanog na posmatranju ptica, kao i brojne nelegalne aktivnosti koje su uticale na ovo područje, Centar za zaštitu i proučavanje ptica je u periodu od 2013. do 2016. realizovao tri projekta koji su doprinijeli očuvanju raznovrsnosti ptičjih vrsta, promociji područja i uspostavljanju jedinstvene ekoturističke destinacije u Bokokotorskom zalivu. Tivatska solila predstavljaju jedinstven primjer dobre prakse upravljanja zaštićenim područjem u Crnoj Gori, kao i sinergije rada državnih institucija i nevladinih organizacija i model za buduća zaštićena područja u zemlji i regionu. Ostvarena su uključenja volontera, predstavnika lokalnih zajednica, upravljača ovim zaštićenim područjem, donosioca odluka, predstavnika lokalne uprave, razvojnih agencija, te turističkih organizacija sa područja primorja i ostalih djelova Crne Gore, koji su nakon niza radionica i terenskog rada iskazali spremnost da aktivno učestvuju u rješavanju problema krivolova, devastacije ptičjih staništa, promociji posmatranja ptica kao grane ekoturizma, kao i da rade na podizanju svijesti o ovoj problematici u svojim sredinama. Ništa manje važan segment su istraživanja krupnih sisara, koja sprovodimo već nekoliko godina. Prikupljanje genetskog materijala za procjenu ukupne brojnosti populacije mrkog medvjeda radi se prvi put u Crnoj Gori i čast da realizuje ovako važan projekat ima upravo naša organizacija.
Vizija Centra je harmonija odnosa ljudi i prirode, ali i ekonomski razvoj baziran na principima održivog korišćenja resursa. Na koji način ostvarujete tu viziju?
– Pored same zaštite, CZIP je realizovao i projekte iz oblasti ekoturizma. Upravo sada je u toku realizacija prekograničnog projekta sa Kosovom, a područje od interesa su naravno Prokletije. Na ovom projektu sarađujemo sa Gorskom službom spasavanja, sa kojom već duže imamo uspješnu saradnju, a cilj je ne samo regionalna promocija Prokletija kao Balkanskih Alpa već i sigurnost turista tokom provođenja aktivnog odmora u ovom nacionalnom parku. Slične projekte realizovali smo na području Parka prirode Piva i Orjena.
GRACIJA 161/jul 2019.
