Spektakl koji prati cijeli svijet

Večeras počinje Pjesma Evrovizije, jedna od najpopularnijih muzičkih manifestacija u Evropi

spot_img

Najgledaniji televizijski program na svijetu, Eurosong, Pjesma Evrovizije ili Eurovision Song Contest, svake godine okuplja milione gledalaca i izaziva nevjerovatno uzbuđenje vjernih fanova. Pobjednici Eurosonga postanu svojevrsni idoli u svojim zemljama te ulaze u muzičku istoriju kao oni koji su pred cijelim svijetom predstavljali svoju državu. Ovogodišnje, 69. izdanje Eurosonga održava se u Bazelu, Švajcarska, nakon što je prošle godine u Malmeu pobijedio Nemo sa pjesmom The Code.

Crna Gora se poslije dvogodišnje pauze vratila na Evroviziju i predstavlja je Nina Žižić.

Mnogo više od muzičkog festivala Eurosong postoji još od 1956. godine, što ga čini i jednim od najdugotrajnijih televizijskih programa u istoriji. Nastao s ciljem ujedinjavanja nacija kroz pjesmu, za neke je simbol raznolikosti evropske kulture, za neke kič festival lakih nota, ali uprkos tome ima milione obožavalaca, i to ne samo u Evropi. Svake godine prati ga preko 200 miliona gledalaca u Kanadi, Novom Zelandu, Kini, SAD-u, kao i u Australiji, koja zadnjih nekoliko godina učestvuje u takmičenju. 

Iako muzički festival, Eurosong je mnogo više od pukog izvođenja pjesama. S obzirom na to da pokriva ogroman medijski prostor, savršen je način promovisanja zemlje domaćina, njenih prirodnih ljepota, istorijskih spomenika, a odražava aktuelne kulturne i modne trendove. Jedna od osnovnih vrijednosti Eurosonga je – jedinstvo u različitosti, jer afirmiše jednakost u svakom smislu, nastoji da izbriše sve kulturne, sociološke, ekonomske, nacionalne, polne i rodne razlike, pružajući svima šansu da učestvuju, uz međusobno poštovanje i podršku. Eurosong je zamišljen kao svojevrsna matrica idealnog društva, kao ujedinjena Evropa u kojoj su svi jednaki.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by EUROVISION NEWS (@esc_news_)

Od 7 do 43 Na prvom takmičenju, održanom u Luganu, Švajcarska, učestvovalo je samo sedam zemalja sa po dvije pjesme, a broj zemalja učesnica je rastao iz godine u godinu (2008. i 2011. bilo ih čak 43). Sedam država koje su se tada takmičile, Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg, Holandija, Njemačka, Švajcarska, zapravo se smatraju osnivačima Evropske unije. Festival je zamišljen kao radio-emisija, ali bilo je i nekoliko kamera na tom prvom Eurosongu za malobrojne Evropljane koji su tih godina imali TV prijemnik. Lis Asija (Lys Assia), predstavnica Švajcarske, ušla je u istoriju kao prva pobjednica Eurosonga, a izvela je pjesmu Refrain na francuskom jeziku.

Od prvog Eurosonga mnogo toga se promijenilo. Ali, uprkos mnogobrojnim kritikama to je i danas jedna od najpopularnijih muzičkih manifestacija u Evropi, sa sve većim brojem fanova širom svijeta

-

Na šestom Eurosongu, održanom u Kanu 1961. godine, prvi put je učestvovala i ondašnja Jugoslavija, jedina zemlja s istoka Evrope koja je u to vrijeme imala pristup elitnom evrovizijskom društvu, kada je Novosađanka Ljiljana Petrović otpjevala pjesmu Neke davne zvezde na stihove Miroslava Mike Antića. Jugoslaviju su potom predstavljali Vice Vukov, Dubrovački trubaduri, Kićo Slabinac, Tereza Kesovija, Zdravko Čolić, Korni grupa sa Zlatkom Pejakovićem, Aska, Novi fosili, Srebrna krila, Seid Memić Vajta, Danijel Popović, Doris Dragović, Bebi Dol, a riječka grupa Riva s pjevačicom Emilijom Kokić donijela je Jugoslaviji pobjedu 1989. pjesmom Rock me. Zahvaljujući tome, 35. izdanje Eurosonga održano je 1990. u Zagrebu, voditelji su bili Helga Vlahović i Oliver Mlakar, a Tajči je osvojila sedmo mjesto pjesmom Hajde da ludujemo.

Sanremo kao uzor Eurosong je u stvari i nastao prema uzoru na kultni festival Sanremo, isprva su imali mnogo sličnosti, a potom je najgledanije evropsko muzičko takmičenje sve više postajalo šou program, zabavna predstava s mnoštvom scenskih efekata, koja je publiku privlačila i raskošnom scenografijom, koreografijom i maštovitim odjevnim kreacijama. 

Tokom decenija postojanja na Eurosongu je učestvovalo mnogo slavnih imena, Klif Ričard, ABBA, Olivija Njutn Džon, Hulio Iglesijas, Boni Tajler, Džoni Logan, Selin Dion, Ana Oksa, Toto Kutunjo… Mnoge pjesme su postale hitovi, a karijera mnogobrojnih pjevača doživjela je uspjeh nakon učešća na Evroviziji. Takmičenje je s vremenom postalo više atraktivan scenski a manje muzički program, sa rijetkim izuzecima. Jedan od njih je pobjeda Portugalije 2017. godine, kada je Salvador Sobral predivnom šansonom Amar Pelos Dois vratio Eurosong na nekadašnje stare i kvalitetne “fabričke postavke”, na vrijeme kada je bila važna samo muzika.

Zanimljivosti…

Prije i tokom samog Eurosonga aktuelne su i veoma popularne kladionice, koje manje ili više uspješno predviđaju favorite. Moguće je sve večeri pratiti i uživo na YouTube kanalu Eurovision Song Contest, komentarisati pjesme i omiljenim izvođačima dati podršku i brojem lajkova i pregleda. 

Uigrana Eurosong mašinerija besprijekorno i neprekidno funkcioniše te, naprimjer, nije dopustila da popularni festival bude zaboravljen 2020, kada je otkazan zbog pandemije koronavirusa. Netflixova filmska komedija Eurovision Song Contest: The Story of Fire Saga, režisera Dejvida Dobkina, sa Vilom Ferelom i Rejčel Mekadams u glavnim ulogama, pružila je fanovima Eurosonga te godine dovoljno zabave i uspjela da im bar nakratko skrene misli sa nevesele stvarnosti te postala hit širom svijeta.

Ponekad su pobjeđivali predstavnici stare muzičke evrovizijske škole, a među najneobičnije, najšokantnije ili nekonvencionalne pobjede, ušle su one iz 1998. kada je pobijedila Izraelka i transseksualka Dana, 2006. kada je trijumfovala finska metal grupa Lordi te 2014. kada je pobjedu odnijela Končita Vurst, “žena s bradom” iz Austrije.

Još jedna zanimljivost vezana je za pjevačicu Ruslanu, koja je Ukrajini donijela pobjedu pjesmom Wild Dances 2004, a dvije godine kasnije postala je narodni poslanik u Vrhovnoj skupštini Ukrajine. (S.Crkvenjaš)

 

Možda vas zanima

PRATITE NAS I NA INSTAGRAMU

NEDAVNO OBJAVLJENO