Sjedjenjem ćete da dobijete nešto više od tri kg masnog tkiva godišnje, što se nekoliko puta uvećava kod osoba koje sjedeći rade, a pogotovo ako nisu aktivne ni poslije radnog vremena. Sjedjenje i neaktivnost su pogubni za zdravlje – tvrdi doktor Džon Bakli sa britanskog Univerziteta Čester. Doktor je ustanovio problem, ali i ponudio jednostavno rješenje koje glasi – ustanite! Obično stajanje, koje ne podrazumijeva koračanje, trčanje ili poskakivanje, tokom najmanje tri sata dnevno, sagorijeva oko 140 kalorija. To je veoma važan podatak, jer je dobro za liniju, za držanje i cirkulaciju. “Čovjek nije stvoren tako da bi većinu vremena sjedio”, smatra Bakli, napominjući da pored toga što sjedimo na radnom mjestu, sjedimo u automobilima, pred televizorom i dok jedemo. Zbog toga preporučuje da radimo stojeći, postavljajući kompjuter na dovoljno visok radni sto.
Kampanje protiv sjedjenja
Mada se na običan radni sto može postaviti nosač za kompjuter sa podešavanjem visine, proizvođači namještaja su iskoristili priliku i na tržištu je naglo porasla ponuda: takozvani standing desk može se naći po cijeni od 1.400 do 1.600 dolara. Steelcase, koji prodaje kancelarijski namještaj Intelu, Appleu i Googleu, naprimjer, prvi je izradio luksuzni model s ugrađenom trakom za trčanje sa cijenom od 4.000 dolara i više. Uslijedile su zatim i mnogobrojne “antisjedeće” kampanje, a prednjačili su američki časopisi sa upozorenjima u stilu – sjedenje je novo pušenje. Mislite da je malo pretjerano upoređivati štetnost sjedjenja i nikotina po zdravlje? Možda. Bilo bi svakako nemoguće ubijediti proizvođače namještaja da na kutijama sa stolicama ili stolovima standardne visine napišu “ozbiljno ugrožava zdravlje”. Ali, u to vjeruju u Kaliforniji, gdje je najviše zagriženih pristalica stajanja na radnom mjestu. “Stolica će da nas ubije. Sjedenje je neprirodan položaj, a zamislite kad to radite svakodnevno devet ili deset sati”, upozorava Džejms Levin, američki endokrinolog.
Nije ovo prvi put da stižu upozorenja ljekara o tome kako je sjedjenje štetno. Prošle godine su u British Journal of Sport Medicine objavljeni rezultati istraživanja provedenog u Australiji: svaki sat sjedjenja pred televizorom skraćuje život za 22 minute. Dakle, tačno dvostruko više nego jedna cigareta – 11 minuta. Estetsko pitanje održavanja vitkosti je sporedno, jer naučnici tvrde da sjedjenje redukuje stvaranje enzima pod nazivom lipoproteinska lipaza. Zbog djelovanja na trigliceride taj enzim ima važnu ulogu u transformaciji lošeg u dobar holesterol, kao i kod metabolizma šećera koji ima uticaj na razvoj dijabetesa. Mogu li 100 sklekova ili trbušnjaka, naprimjer, da ponište negativan uticaj predugog sjedjenja? Intenzivnija fizička aktivnost može da pomogne u sagorijevanju kalorija, ali čim se vratite za radni sto i sjednete, stvaranje enzima nastavlja da opada čak i do 90%.
Uglavnom, poruka o štetnosti sjedjenja počinje da se širi zbog različitih motiva, estetskih, zdravstvenih, ali i nešto suptilnijih, skoro etičkih – kako bi se podigla svijest o tome da stajanje vodi ka zdravijem stilu života. Tako je, naprimjer, bruklinski dizajner i programer Aršad Čaudri posljednje dvije godine na radnom mjestu proveo stojeći. “To mi je promijenilo život. Sjedim samo kada jedem i kada meditiram, ostatak dana provedem stojeći za mojim posebnim radnim stolom koji sam prilagodio ovakvom načinu rada. Nemam pojma kakve su mi vrijednosti holesterola, jer nisam radio krvne nalaze prije ove promjene, ali me više ne bole ni leđa ni vrat. I nemam više problema sa koncentracijom, mnogo sam ekspeditivniji.”
ŠTA MOŽEMO DA UČINIMO Ako 100 trbušnjaka ne može da kompenzuje osam sati sjedjenja za radnim stolom, može da pomogne nekoliko jednostavnih koraka koje ćemo svakodnevno praviti. Osim što ćemo se van radnog vremena više kretati, ostavljajući automobil kod kuće, svakih 20 minuta treba ustati od radnog stola i hodati 2 minuta – tako pospješujemo metabolizam glukoze. Povremeno ustajanje od radnog stola kako bismo protegnuli noge, dok naprimjer razgovaramo telefonom, treba postati svakodnevna navika jer je efikasnije od dva sata vježbanja. A ne treba zanemariti ni podatak da su Čerčil, Dikens, Hemingvej, Ajnštajn i Mark Tven do najgenijalnijih zamisli došli upravo dok su radili – stojeći.
GRACIJA 16/2013.
Priredila Snežana Crkvenjaš
