Stiže proljeće, stižu i alergije

Najčešća proljećna alergija je polenska, a najnovija istraživanja pokazuju da samo od alergijskog rinitisa u svijetu pati oko pola miliona ljudi

 

Proljeće je doba godine kojem se svi radujemo, izlazimo iz hladnih dana, korak smo bliže toplom ljetu. Međutim, 30% stanovnika naše Planete koji pate od neke vrste sezonske alergije, ovo je godišnje doba koje bi najradije prespavali. Najčešća proljećna alergija je polenska, a najnovija istraživanja pokazuju da samo od alergijskog rinitisa u svijetu pati oko pola miliona ljudi. Zapušenost, peckanje i curenje nosa, slivanje sekreta niz zid ždrijela, karakterisični svrab grla, suzenje očiju, kijavica i kašalj, najčešći su simptomi alergijske reakcije.

Šta je alergija? Alergija je neprimjeren i neuobičajen odgovor imunog sistema na stranu supstancu, naprimjer na polen, a koja se označava kao alergen. Kada drveće počinje cvjetati, u vazduh se podiže polen koji je neposredni uzrok alergije, a kada dospije u nos alergične osobe imuni sistem ga prepoznaje kao napadača te oslobađa antitijela koja koristi za odbranu od virusa, bakterija i ostalih mikroorganizama kako bi zaštitio organizam. Antitijela napadaju alergen, što uzrokuje ispuštanje histamina u krv koji uzrokuje alergijske simptome.

Šta je uzrok alergija? Iako konvencionalna medicina ima brojne pretpostavke, još ne postoji konačni odgovor na pitanje šta je uzrok alergija. Neki naučnici razlog za porast broja alergičnih ljudi pronalaze u klimatskim promjenama, životnoj sredini koja je sve zagađenija, sterilnim životnim uslovima, odnosno prekomjernoj čistoći te čestoj upotrebi lijekova. Smatra se da je jedan od uzroka i izlaganje alergenima poput grinja i životinjske dlake u najranijoj životnoj dobi. Ipak u nastanku alergija vrlo važnu ulogu ima genetska predispozicija tzv. atopijska konstitucija. Statistike pokazuju: kada jedan roditelj ima alergiju, vjerovatnoća da će se alergija pojaviti kod djeteta je 50%, a ako alergiju imaju oba roditelja, vjerovatnoća je čak 75%.
Među mogućim uzrocima alergija su: genetika; paraziti, virusi i bakterije; zagađena okolina; preosjetljivost organizma, a mogu biti i psihosomatski. Najčešći alergeni su polen drveća i trava, životinjska dlaka, duvanski dim, buđ, prašina. Iako simptomi alergije često nalikuju na simptome prehlade, nisu izazvani infekcijom. Kod velikog broja bolesnika simptomi curenja nosa udruženi su sa svrabom, suzenjem i crvenilom očiju. Čak 71 % pacijenata pati istovremeno od nosnih i očnih simptoma usljed alergije na polen. Standardni simptomi alergije su: konjuktivitis (upala oka) – upaljene oči koje peku, žuljaju, svrbe i suze; Rinitis (nos) – začepljenost i curenje iz nosa, svrab, iritacija, nedostatak njuha, nekontrolisano i često kijanje; upala grla – iritacija, bol, pečenje, kašalj; pojava astme; kontaktni dermatitis; različite iritacije kože i plikovi na koži; takozvani alergijski podočnjaci koji nastaju zbog ograničenog protoka krvi oko sinusa.

Da bismo ustanovili na šta smo alergični, potrebno je uraditi alergo test.

Sezonski alergijski rinitis

Alergijski rinitis, sa ili bez upale sinusa i konjuktiva, zajedno s astmom predstavlja najučestalije hronične nezarazne bolesti. Svi alergeni, bez obzira odakle dolaze, dovode do zapaljenja sluznice nosa i zato nos prvo treba zaštititi pomoću preparata koju prepiše ljekar ili jednostavno nosne otvore namazati vazelinom. Ovo je jedno od najčešćih hroničnih oboljenja kod djece, zbog čega je pravovremeno liječenje od presudne važnosti. Često se, udružena sa astmom, javlja i alergijska hronična upala sinusa. Ovako kombinovana alergija prisutna je i kod dece i kod odraslih. Alergičari najjače simptome imaju za vrijeme sunčanih i vjetrovitih dana, kada je u atmosferi najveća koncentracija polena drveća, trava i korova, dok se u vrijeme vlažnih i kišovitih dana alergije mnogo lakše podnose. U zavisnosti od izraženosti simptoma, odnosno težine bolesti, varira i kvalitet života pacijenata. Osobe s izraženim siptomima su često iscrpljene, loše spavaju, dolazi do glavobolja, razdražljivosti, loše koncentracije, otežanog disanja, pa čak i gušenja.

Antihistaminici

Alergija nije izlječiva, ali postoje lijekovi koji uklanjaju simptome i olakšavaju život alergičnim osobama. U tu svrhu koriste se lijekovi iz grupe antihistaminika, dekongestivi, kortikosteroidi itd. Antihistaminici su vrlo važna grupa lijekova koja se koristi kod alergijskog rinitisa posebno izazvanog polenom, a primjenjuju se i za sprečavanje urtikarije (koprivnjače). Takođe lijekovi iz ove grupe jako su djelotvorni u slučaju alergije na ubod insekata, i alergija na lijekove. Najbolji efekti se postižu ukoliko se terapija započne dvije nedjelje prije početka sezone polena. Pored upotrebe lijekova, važno je smanjiti izloženost alergenima. U periodu sezone polena: kada je vrijednost polena najviša treba smanjiti boravak na otvorenom, a po povratku kući se tuširati i oprati kosu, napolju zaštititi oči naočarima, slanim rastvorima ispirati sluzokožu nosa, ne sušiti veš na otvorenom, prozore u stanu i automobilu držati zatvorenim i praktikovati kratkotrajno provjetravanje. Poželjno je da alergične osobe borave u klimatizovanim prostorijama s ispravnim filterima ili da koriste jonizator. Takođe je neophodno da se prati polenski kalendar.

Imunoterapija je jedina terapija alergija koja djeluje na sam uzrok bolesti! Provodi se tako što se pacijentima daju male doze alergena, upravo onih koji prave probleme u organizmu. Time se jača imunitet na alergen koji je ustvari glavni “krivac” za alergiju, a kao krajnji rezultat terapije imamo značajno smanjivanje simptoma bolesti.

Postoji li prevencija?

Postoje načini koji mogu ublažiti sezonsku alergiju. Prije nego što dođe sezona alergije savjetujemo da: napravite čišćenje organizma od toksina koji se godinama talože u organizmu, poboljšate ishranu jer mnogi nutricionisti smatraju da alergije uzrokuje nepravilna ishrana. Imunitet ojačajte korišćenjem namirnica koje su bogate vitaminima B i C, te flavonoidima. Djelotvorni načini liječenja alergija su akupunktura i homeopatija.

KALENDAR ALERGIJE NA POLEN

Polen drveća – mart i april

Polen trava – od maja do jula, nekad i do kraja avgusta

Polen korova – od kraja jula do oktobra

 

 

GRACIJA 102/mart 2017.

Možda vam se dopada

Komentari

učitavam...