Ponuda najrazličitijih dodataka ishrani je iz godine u godinu sve bogatija, a svaki obećava zdravlje, ljepotu, dugovječnost… Da li nam zaista trebaju svi ti minerali i vitamini u bočicama
Istraživanje koje je sponzorisao Nacionalni centar za zdravstvenu statistiku u SAD-u otkrilo je da Amerikanci troše milijarde dolara svake godine na kupovinu dodataka ishrani koji obećavaju poboljšanje gotovo svakog aspekta života i zdravlja. Šezdeset odsto odraslih uzima vitamine, minerale, riblje ulje, biljne kapsule, melatonin, probiotike i druge vrste suplemenata, 15 % njih navodi da uzimaju više od četiri odjednom, istovremeno. Među tinejdžerima je oko 35% redovnih konzumenata. Čak se i djeci između dvije i pet godina daju dva ili više dodataka dnevno. Zato i ne čudi da industrija dijetetskih suplemenata raste vrtoglavom brzinom širom svijeta. Prema prognozama i projekcijama portala Statista.com, zasnovanim na činjenici da su prihodi od vitamina i minerala iznosili ukupno 31,93 milijarde dolara u 2024. godini, očekuje se da će ovaj tržišni segment do 2029. rasti 6,71% godišnje.
Djeluju li dodaci ishrani?
Navedeni brojevi su dokaz da sve više i više ljudi, bez obzira na godine, uzima nešto za poboljšanje zdravlja i izgleda kose, kože i još mnogo toga, a kao rezultat toga wellness i industrija suplemenata bilježe vrtoglav rast. Ali, da li oni djeluju? Treba li zaista da uzimamo sve te minerale i vitamine u bočicama? Ima li smisla uzimati ih u tolikoj mjeri? Odgovor je, kao i obično, nijansiran, ali preovladava “ne”. Uz neke izuzetke, kao što su suplementi koje je propisao ljekar za rješavanje specifičnih nedostataka, poput magnezijuma ljeti, melatonina za spavanje i slično, ostalo je, kako piše NSS magazin, ako ne i potpuno beskorisno ili štetno, barem djelimično placebo efekat. Da ne spominjemo previsoke cijene nekih od ovih proizvoda, koje često promovišu influenseri na društvenim mrežama kao dio velikih marketinških kampanja. Kao da to nije dovoljno, prema studiji koju je proveo Pediatric Research na 16 dodataka ishrani na bazi probiotika, samo je jedan zapravo sadržavao ono što je tvrdio da sadrži na bočici. Dalje, istraživanje o 30 dodataka ishrani koji obećavaju pomoć imunološkom sistemu pokazalo je da njih 17 na etiketi navodi sastojke koje ne sadrže, a mnogi imaju neke koji nisu navedeni na etiketi. Ukratko, ne djeluju svi i nisu svi “pošteni” i efikasni, pa samim tim nisu ni potrebni.
Pomama za wellnessom računa na našu anksioznost, hrani se nesigurnošću i potrebom da budemo zdravi te obećava rezultate koje je teško sagledati
Pomama za wellnessom računa na našu anksioznost i opsesije, obećava nam stvari koje je teško sagledati, hrani se nesigurnošću i potrebom da budemo zdravi, koja ostaje površna. Nema pravila, a to joj ide u prilog. Često, ako nam ovi dodaci baš i ne čine dobro, vidljivo nam ni ne štete. I tako nastavljamo da ih uzimamo, a da zapravo nismo svjesni njihovih efekata ili nedostataka, samo kako bismo održali wellness ritual, trenutak brige o sebi, nadajući se da ćemo za 40, 30, 20… godina biti malo manje stari, s manje naboranim licem, jačom i dužom kosom i noktima, vitkiji, ali i zdravijim želucem te nepobjedivim, snažnim imunitetom. Možda bi bilo bolje da pitamo našeg ljekara ili nutricionistu, da se zalažemo da ono što nam nedostaje (i samo ono što nam nedostaje) nadoknadimo ishranom te da ne pretjerujemo s tabletama, pilulama, prahovima, pićima…
