Aklimatizacija je proces kroz koji se organizam prilagođava novim klimatskim uslovima. Prema nekim autorima sportske medicine, za potpunu aklimatizaciju potrebno je čak 60 dana postepenog prilagođavanja, iz čega je lako zaključiti da na godišnji odmor odlazimo loše prilagođeni novim klimatskim uslovima. Međutim, kao što je to sada slučaj, vremena za postepeno prilagođavanje nema i važno je učiniti sve kako bi se spriječila mogućnost sunčanice i toplotnog udara, najčešćih problema izazvanih dugotrajnom izlaganju vrućini i direktnim sunčevim zracima.
Sunčanica nastaje izlaganjem glave, posebno potiljka, visokoj temperaturi odnosno uticaju sunčeve toplote. Tijelo reguliše svoju temperaturu radom kardiovaskularnog sistema i znojenjem. Kako bi znojenje bilo efikasnije za vrijeme velikih vrućina, kroz kožu protiče znatno veća količina krvi. Koristeći krv kao rashladnu tečnost, organizam štiti svoje najvažnije organe, posebno mozak. Ukoliko glavu pretjerano izložimo uticaju sunca, temperatura u glavi se znatno povećava, te tijelo pokušava da rashladi mozak na način da što više hladne krvi upućuje u glavu. Zbog toga dolazi do proširenja krvnih sudova mozga, naglog povećanja njegove zapremine, što uslovljava pojavu simptoma koji su jako slični potresu mozga i nisu nimalo bezazleni. Ozbiljniji slučajevi sunčanice se mogu završiti nesvjesticom pa i komatoznim stanjem.
Simptomi
Sunčanica počinje jakom glavoboljom, koža je suva, uz stalno povećanje tjelesne temperature. Mogu se javiti vrtoglavica, nemir, pospanost i povraćanje. Ukoliko se oglušimo na ove alarme ubrzo može doći do zujanja u ušima, poremećaja vida i nesvjestice. Puls je ubrzan, a disanje plitko i ubrzano. Pogoršanju stanja može doprinijeti i povećano znojenje. Na taj nači se gubi znatna količina tečnosti i minerala, naročito kalijuma, koji je veoma važan za sve biohemijske procese u organizmu, prije svega u mozgu. Zato se i kod mladih ljudi mogu javiti umor, malaksalost, a kod starijih i konfuzija i gubitak svijesti.
Prva pomoć
Osobu za koju sumnjate da pati od sunčanice potrebno je odmah smjestiti u hladovinu ili u rashlađenu zatamnjenu prostoriju i raskomotiti je. Trebalo bi je postepeno rashlađivati laganim polivanjem vodom i stavljanjem hladnih obloga sa ledom na potiljak i glavu. Tjelesnu temperaturu je potrebno stalno kontolisati, a sa hlađenjem se može prestati tek kada se temperature vrati na normalu. Bolesniku davati hladne napitke, ali valja izbjegavati pića koja utiču na krvotok, posebno kafu i alkohol. U težim slučajevima gubitka svijesti, pojave konfuzije i pospanosti, potrebno je što prije pozvati lekara.
Toplotni udar
Toplotni udar nastaje kada mehanizam termoregulacije zakaže, organizam tada gubi sposobnost prilagođavanja visokim spoljnim temperaturama. Pošto organizam više nije u stanju da prirodno snizi temperaturu tijela, ona prelazi 40 stepeni, pri čemu može doći do oštećenja vitalnih organa kao što su mozak, srce i bubrezi. Toplotni udar može se razviti postepeno, ali i iznenada. Potrebno je reagovati brzo jer u najgorem scenariju može doći čak i do smrti. Toplotni udar zahtijeva intervenciju ljekara, te ga je neophodno pozvati, a u međuvremenu ohladiti osobu koja ima toplotni udar: unijeti je u klimatizovani prostor, skinuti sa nje suvišnu odjeću, ako postoji mogućnost istuširati je mlakom vodom, a pomoći će i stavljanje ledenih obloga na glavu, vrat, pazuhe i prepone. Ako je osoba pri svijesti, treba joj dati da pije hladnu tečnost, najbolje vodu ili izotonični napitak. Ako je osoba bez svijesti ili povraća, neophodno je postaviti je u bočni položaj kako se ne bi ugušila. Važno je pratiti tjelesnu temperaturu oboljelog i nastaviti sa hlađenjem dok temperatura ne padne na normalnu vrijednost.
Simptomi toplotnog udara su:
– temperatura preko 40
– jaka glavobolja
– nesvjestica
– dezorijentacija
– crvena i topla koža
– prestanak znojenja
– mučnina i povraćanje
– plitko disanje
– grčevi
– ubrzan rad srca
Rizične grupe Stariji ljudi, mlađa djeca, gojazne osobe, osobe sa smetnjama u disanju, osobe koje imaju neku hroničnu bolest, ljudi koji rade napolju. Osobe koje piju određene vrste ljekova koje izazivaju osjetljivost na sunce ili utiču na mogućnost tijela da se rashlađuje putem znojenja (antihistamini, antidepresivi, neke pilule za nesanicu, ljekovi protiv Parkinsonove bolesti, beta blokatori).
Kako da se zaštitite od vreline?
– koristite klima-uređaj u stanu, ili idite u neki drugi rashlađeni prostor tokom najtoplijih sati dana;
– ako nemate klima uređaj u kući, otvorite prozore na mračnoj strani stana, a zatvorite ih na sunčanoj;
– pijte mnogo tečnosti, izbjegavajte alkohol, kafu i slatka pića. Ako ste prinuđeni da budete aktivni napolju, svakog sata trebalo bi da popijete dvije do četiri čaše vode;
– kratko se tuširajte hladnom vodom;
– izbjegavajte bilo kakvo naprezanje između 11 i 16 sati;
– oblačite laganu, svijetlu, široku odjeću;
– klonite se sunca što više možete;
– koristite kremu sa zaštitnim faktorom i nosite lagane šešire;
– nikada ne ostavljajte djecu, starije i osobe s posebnim potrebama u parkiranom automobilu, ni nakratko – temperatura postaje opasna poslije samo nekoliko minuta izloženosti suncu.
