Sve o melanomu

Melanom je najrjeđi i najopasniji oblik raka kože. Može se otkriti golim okom, a rana dijagnoza povećava šanse za izlječenje

Sunce i ljeto čine da se dobro osjećamo, zato su sunčanje i preplanula koža veoma popularni i poželjni. Ali, oštećenje koje sunce čini koži i čitavom organizmu je važnije od ovog kratkotrajnog osjećanja. Opekotine od sunca mogu da izblijede, ali ostaju oštećenja koja se nalaze ispod. Oštećenje koje sunce napravi koži je trajno. Svako sljedeće sunčanje, dugotrajno i bez zaštite, stvara više oštećenja već oslabljenom lokalnom imunitetu i genetskom materijalu kože. Mada postoje brojni faktori rizika, rak kože najčešće nastaje kao posljedica UV zračenja, a pretjerano izlaganje ovom zračenju je najčešći uzrok svih oblika raka kože. Usljed predugog boravka na suncu zraci počinju da oštećuju DNK i tkivo. Najmanje opasna posljedica je prerano starenje kože i pojava bora, a najgora su trajna oštećenja koje dovode do raka kože. Ograničeno, tj. kontrolisano izlaganje suncu nije štetno, već je korisno za čovjeka, i sunčanje ni u kom slučaju ne treba potpuno izbjegavati. UVB zraci stimulišu proizvodnju vitamina D3, koji je izuzetno važan za dobro zdravlje, rast i jake kosti. Ali, ne zaboravite da su za ovo dovoljni svakodnevni kratkotrajni boravci na suncu.

Ne ignorišite promjene na koži

Rak kože je najčešći oblik karcinoma kože, do kojeg najčešće dolazi ukoliko se pretjerano i bez odgovarajuće zaštite izlažete suncu. UV zraci prolaze kroz kožu i s vremenom izazivaju njena oštećenja, te se na koži javljaju različite promjene. Lice, vrat, leđa i ekstremiteti su najviše izloženi suncu, pa se promjene uglavnom javljaju na tim mjestima. Iako se rak kože najčešće javlja kod osoba starijih od 50 godina, može se javiti u bilo kojem drugom dobu. Iako rak kože spada u vrstu karcinoma koja se najbolje liječi ako se na vrijeme prepozna, broj dijagnostikovanih slučajeva svih oblika raka kože je u stalnom porastu. Kako je svijest ljudi na niskom nivou, potrebno je što češće govoriti o ovom problemu kako bi osobe s karcinomom kože imale što veću šansu za njegovo rano otkrivanje.

Sam pojam “rak kože” odnosi se na nekoliko oblika ovog tumora, a svaki od njih se manifestuje na različite načine, ima drugačiju kliničku sliku i zahtijeva različit terapijski pristup. Simptomi raka kože obično počnu kao sitne smeđe ili crne pjege po tijelu, kod žena najčešće na listu noge, a kod muškarca kao mladež na leđima. Nastaju na prethodno zdravoj koži, ali kod oko 30 % pacijenata mogu da se jave na mjestu prethodnog mladeža. S vremenom taj mladež raste i mijenja se. Melanome nije lako prepoznati na prvi pogled jer vrlo često izgledaju kao obični mladeži. Zato treba da obratite pažnju na neke znakove, a vrlo korisno za prepoznavanje potencijalnih melanoma je takozvano ABCDE pravilo:

– da li je promjena na koži asimetrična (Asimetric);

– ima li nejasne ili izreckane granice (Border);

– mijenja li boju (Colour);

– da li je prečnik veći od 6 milimetara (Diameter);

– da li se s vremenom mijenjaju veličina, oblik, boja ili ponašanje (Evolution).

Simptomi kao što su svrab i krvavljenje su glavni znak maligniteta. Pojava bilo koje nove promjene na koži koja je prethodno izgledala normalno kod osoba starijih od 40 godina smatra se sumnjivom, te je potrebno obavezno da se konsultuje sa dermatologom. Ne treba oklijevati ni odlagati odlazak kod ljekara jer melanom može vrlo brzo da raste i da se širi na unutrašnje organe. Zbog ovoga je neophodan neodložan tretman, najčešće hirurška intervencija.

Dakle, ako primijetite sumnjivu promjenu na koži najvažnije je da je što prije pregleda ljekar, najbolje dermatolog. Rana dijagnoza značajno povećava šanse za potpuni oporavak. Ako se terapija odlaže, stanje se neminovno pogoršava, u nekim slučajevima dovodi do kozmetičkih oštećenja, ali i po život opasnih komplikacija. Ne dozvolite da odlaganje smanji vaše šanse za pozitivan ishod.

Prevencija raka kože

Lakše od drugih oblika raka može se izbjeći upravo rak kože, jer se može vidjeti i rano otkriti, a glavni faktor rizika – izlaganje UV zracima – možete da kontrolišete. Nosite adekvatnu odjeću, ljeti izbjegavajte direktno izlaganje suncu zračenja između 11 i 15 časova, sklonite se u hlad i redovno upotrebljavajte sredstva za zaštitu. Osobe svijetlih očiju i svijetle kože, koja lako izgori i teško pocrni, sa riđom ili plavom kosom izložene su najvećem riziku od razvoja raka kože. Posebnu pažnju posvetite zaštiti djece, jer pretjerano izlaganje suncu tokom djetinjstva povećava šansu za razvoj raka tokom života.

Sekundarna prevencija obuhvata otkrivanje karcinoma kože u najranijoj fazi, čime se omogućava bolja terapija. Sekundarna prevencija provodi se redovnim samopregledima kože, poznavanjem sopstvenih faktora rizika i redovnim posjetama dermatologu.

VAŽNO!

Na ignorišite promjenu na koži u nadi da će se sama povući!

Ne čekajte da vidite kako će se razvijati!

Ne liječite se sami!

Ne pretpostavljajte da promjena nije ozbiljna!

Ne plašite se posjete ljekaru!

ABCDE PRAVILO

– da li je promjena na koži asimetrična (Asimetric);

– ima li nejasne ili izreckane granice (Border);

– mijenja li boju (Colour);

– da li je prečnik veći od 6 milimetara (Diameter);

– da li se s vremenom mijenjaju veličina, oblik, boja ili ponašanje (Evolution).

 

 

 

GRACIJA 108/2017.

Možda vam se dopada

Komentari

učitavam...