Magazin Time objavio je nedavno da skoro polovina žena starosti od 15 do 44 nisu rodile u 2014, što je najveći broj otkad je američka vlada počela da vodi statistiku. Najveću ulogu u padu nataliteta igraju reforme u kontroli rađanja. Sedamdesetih godina, kada je američka vlada počela voditi statistiku rađanja, kontracepcijska pilula je na tržištu bila prisutna tek jednu deceniju. Sada je u masovnoj upotrebi, što znači da žene mogu birati da li će i kada da ostanu u drugom stanju. I broj tinejdžerki-trudnica se znatno smanjio, što je rezultat lakšem pristupu kontracepciji.
Međutim, jedan od značajnih momenata je i nerađanje usljed prezaposlenosti i karijere. Naime, žene u dobi od 40 do 50 godina života najčešće nisu rađale jer su bile na vodećim menadžerskim pozicijama, ili su imale drugu profesionalnu okupaciju. A statistika je takođe pokazala da žene koje nisu rodile do 40. vrlo vjerovatno neće ni rađati. (Napomena: Žene starije od 44 godine nisu dio statistike, jer su porođaji u toj i starijoj dobi još uvijek rijetki, ali jesu u porastu.)
Ipak, nije sve tako crno
Parovi se, osim toga, sve češće odlučuju na kasniji ulazak u brak, te odgađaju roditeljstvo, što je dovelo do smanjenja razvoda, ali i smanjenje rađanja. Zapravo, bar kada je o Americi riječ, rađanje je već šestu godinu zaredom u padu, pa statistika kaže da priraštaj iznosi 1,86 beba po ženi u plodnoj dobi. To je ispod 2,1 koliko je potrebno da bi se broj populacije održao stabilnim, iako se u zadnje vrijeme broj trudnica blago povećao.
Nepovoljni ekonomski uslovi takođe igraju ulogu, jer je lakše izdržavati jedno dijete (ili nijedno) nego dvoje ili više. Prema statistici, žene koje su rodile vjerovatno će se zaustaviti na jednom djetetu, a broj žena koje su prvi put postale majke između 40. i 44. godine udvostručio se u periodu od 1976. do 2014. godine. Pa ipak, nije sve tako crno, mišljenje je demografa Endrjua Čerlina. “Amerikanci ne pokazuju veliku brigu kada je natalitet u pitanju, jer imamo na raspolaganju useljenike, a tu slavinu uvijek, po potrebi, možete da odvrnete ili da zavrnete”, objasnio je za New York Times.
40 razloga zašto ne treba imati djecu
Kada je francuska spisateljica Korin Majer 2007. objavila knjigu No Kids: 40 Good Reasons Not to Have Children, uznemirila je prvo Francuze, a onda i ostale. “Nemojte da vas prevari misterioznost majčinstva, kažem vam ja, majka dvoje djece. Da sam znala šta me čeka, ne bih nikada zatrudnila.” Užasne riječi iz usta jedne majke, ali Korin kaže kako ovu knjigu ne bi mogla ni da napiše da nije majka, jer bi je proglasili ogorčenom i ljubomornom starom djevojkom bez djece, a ovako mogu da je nazovu samo neodgovornom majkom.
“Ipak sam imala hrabrosti da srušim ‘kult bebe’ kako bih obeshrabrila djevojke koje sanjaju krevetac i pelene, ali i da odbranim one koje to ne priželjkuju, a koje društvo sve više sažalijeva dok njihov broj ipak raste. U Njemačkoj 1 od 3 žene u reproduktivnim godinama nema djece, u Velikoj Britaniji 1 od 4, a u Italiji 14 od 100 žena odlučuje da ne rodi.” Korin je u knjizi ponudila 40 razloga/poglavlja protiv, od okrutnog Vaša djeca će vas, ionako, razočarati, pa do Zbog djeteta ćete se oprostiti od svih mladalačkih snova. Žena osjeća potrebu da postane wonderwoman, bolja od svoje majke koja je sve žrtvovala zbog djece, pa se muči na pravom ratnom putu kuća-posao-djeca-partner. “Radila sam 70 časova nedjeljno, zar se tako i konj ne bi ubio? A šta reći o iscrpljujućim turama Eurodizni-Akvafan, neka mjesta ne smiješ da zaobiđeš. Djeca su luksuz za bogate koji sebi mogu dozvoliti da plate dječije odlaske u internate i putovanja sa pratnjom. Djeca na Zapadu troše 30 puta više vode i električne struje od afričke. Bojimo li se da nećemo imati dovoljno stanovnika, dočekajmo imigrante raširenih ruku”, zaključila je Majerova čija knjiga ni danas ne prestaje da skandalizuje i izaziva polemike.
GRACIJA 52/2015.
