Mnogi od nas se oslanjaju na kombinaciju dobrih gena, sreće i redovnih pregleda koja bi trebala da nas prati u starosti, mišljenje je britanskog nutricioniste Patrika Holforda, koautora knjige The 10 Secrets Of Healthy Ageing, koju su zajedno napisali on i novinar Džerom Burn. “Prije samo deset godina vjerovalo se da su dobri geni najbolji preduslov za zdravo starenje. To više nije istina. Prema posljednjim istraživanjima, možemo učiniti mnogo da tokom starenja očuvamo zdravlje.” Naučnici su, kaže Holford, otkrili da markeri koji govore o tome koliko dobro starimo, a koji se nalaze u svakoj ćeliji u tijelu, mogu biti promijenjeni fizičkom aktivnošću, hranom koju unosimo, te načinom na koji podnosimo stres.
Razlog zbog kojeg se javnost sve više interesuje za zdravo starenje jeste taj što se životni vijek produžio. “Ali, takođe, mnogi od nas koriste razne lijekove. Uskoro, zdravstveno osiguranje neće moći da podnese sve troškove, više od polovine populacije dnevno će koristiti više od pet različitih vrsta lijekova, jer moramo da se borimo protiv zakrčenih arterija, upale zglobova i gubitka pamćenja”, smatra Holford.
Ono što brine ekonomiste i zdravstvene radnike je povećan broj godina onih koji se teško kreću usljed gojaznosti ili nedostatka svijesti o zdravlju. Istraživanje sprovedeno na evropskom College of Medicine pokazalo je da žene žive duže, ali da im je kvalitet života lošiji. U prosjeku, žene prožive 9,8 godina lošeg zdravlja. To znači da nisu u stanju popeti se uz deset stepenica, preći pola kilometra niti čučnuti ili se sagnuti bez pomagala.
Pa ipak, Holford smatra da ovaj sumorni scenario može da se izbjegne ukoliko naučimo kako da zdravo starimo. “Kako biste preuzeli kontrolu nad sopstvenom budućnošću, morate da napravite plan. Kao djeca dobijamo puno pomoći oko učenja, a kasnije u životu takođe nam pomažu da postanemo bolji u poslu koji obavljamo, kao i u hobijima. Ali niko nam ne govori kako dobro da starimo. Ukoliko promijenite odnos prema tijelu, na način na koji se često odnosite prema svom domu, u smislu da ga redovno održavate i popravljate, to će se pozitivno odraziti na kasnije godine, produžiti život i popraviti njegov kvalitet.”
Životna razdoblja se mijenjaju
Do 40. godine počinjete da gubite mišićnu masu, i to 1% godišnje, a tetive i ligamenti postaju manje elastični. Samo mali procenat osoba između 65 i 74 godine starosti vježba dovoljno da ublaži taj efekat. Do 50. godine nivo hormona koji regulišu libido, mišićnu masu i obnavljanje kože naglo će opasti. Polovina onih koji dožive 65 godinu imaju znakove osteoartritisa, a svake godine nakon što navrše 65, jedna od dvije osobe nezgodno će pasti, te potencijalno doživjeti težak lom i završiti u bolnici. Nakon 65. godine dolazi do 50% srčanih udara, mnoštva moždanih udara, tri četvrtine kancera i 95% smrtnih slučajeva uzrokovanih upalom pluća.
KAKO DA USPORITE STARENJE
Prije nego bilo šta promijenite, način ishrane, počnete da uzimate dodatke ishrani ili krenete sa vježbanjem, konsultujte sa ljekarom, posebno ukoliko ste u prošlosti patili od nekog medicinskog stanja ili koristite određene ljekove.
Konzumirajte manje masti
Prosječna osoba unese 40% kalorija iz masti, od čega su većina zasićene, što je pogrešna vrsta masti. Umjesto što ćete dramatično da smanjite njihov unos, fokusirajte se na to da u organizam unosite zdrave masnoće. To znači da trebate jesti ribu, orašaste plodove, sjemenke i njihova ulja, te koristiti namirnice kao što su tahin, bademi i puter od sjemenki bundeve, koji bi trebali da budu zaštitni znak zdravog frižidera. Koristite kvalitetna ulja, uključujući djevičansko maslinovo ulje.
Faktor zvani vlakna
Vlakna u složenim ugljenim hidratima usporavaju otpuštanje šećera u krvi, pa se fokusirajte na razgradiva vlakna, kao što su ona u ovsenim, chia i sjemenkama lana – koje možete posuti preko jela.
Ne zaboravite cimet
Aktivni sastojak u cimetu MHCP pospješuje lučenje hormona insulina, pa kašičica cimeta dnevno pomaže odstranjivanje viška šećera iz krvi. Takođe, smanjuje nivo holesterola i masnoće u krvi, a snižava i krvni pritisak. Mineral hrom takođe vas čini osjetljivijim na djelovanje insulina, što znači da smanjuje otpornost organizma na insulin, čime reguliše nivo šećera u krvi. Neki dodaci ishrani predstavljaju mješavinu hroma i ekstrakta cimeta, koje možete da uzimate ukoliko vam se kašičica običnog cimeta dnevno čini previše.
Pokrenite se
Vježbanje je direktno povezano sa genom zaduženim za nakupljanje masnog tkiva. Što više vježbate, to će gen pohranjivati manje masnih naslaga, što znači da ćete ih imati manje za sagorijevanje. Osim što sagorijeva kalorije, vježbanje može da snizi nivo insulina, reguliše šećer u krvi i poveća mišićnu masu. Ukoliko to radite dizanjem tegova, vaš organizam će takođe biti osjetljiviji na insulin. Osim toga, obična 10-minutna šetnja nakon jela pomaže premještanje glukoze iz krvi u ćelije, kojima je prijeko potrebna, posebno kada je riječ o mišićnim i moždanim ćelijama.
Spavajte da biste mršali
Nedovoljno sna može da vam nabaci dodatne kilograme. Istraživanje sprovedeno u Americi pokazalo je da manje od četiri sata sna povećava rizik od gojaznosti za čak 73%, za razliku od osoba koje spavaju između sedam i osam sati, dok prosječnih pet sati nosi sa sobom 50% povećan rizik od gojaznosti, a šest sati taj rizik smanjuje na 23%. “San je veoma bitan za dug život, jer tokom faze dubokog sna tijelo izlučuje hormon rasta koji stimuliše regeneraciju ćelija”, kaže Holford. “Hormon rasta takođe sagorijeva masnoće i povećava mišićnu masu, a stimuliše i imunitet”. Ukoliko imate problema sa spavanjem, izbjegavajte alkohol i kofein u popodnevnim satima, jer oni suzbijaju hormon spavanja – melatonin, čak i u trajanju do deset sati.
