Razgovarao Milivoje Kovačević/Foto Press služba Ministarstva kulture i medija
Priča o dr Tamari Vujović je priča o predanosti i neumornoj želji da spoji humanost ljekara s odgovornošću nosioca javne funkcije. Karijeru specijaliste-fizijatra oblikovala je i kroz ljekarsku praksu i prenošenjem znanja generacijama mladih ljekara, nastojeći da kod njih razvije istinsku ljubav prema ljudskom tijelu i njegovom oporavku. Kao članica Udruženja fizijatara bila je aktivna učesnica razvoja i unapređenja ove medicinske oblasti. Njeni profesionalni horizonti nadišli su granice medicine. Godina 2016. označila je prelazak u izvršnu vlast, kada je postala pomoćnica ministra zdravlja u prelaznoj Vladi Crne Gore. Humanistički pristup unijela je u oblikovanje politika koje utiču na zdravlje nacije.
Na čelu Ministarstva kulture i medija donijela je enormnu energiju i posvećenost. Njeno liderstvo u ovom resoru nije samo tehničko vođenje, to je strastvena misija koja svjedoči dubokoj vjeri u transformativnu moć kulture u koju je ušla 2017. godine. Naredne tri, kao savjetnica za kulturu i društvene djelatnosti u Opštini Herceg Novi, dokazala je duboku empatiju i razumijevanje za potrebe lokalnih zajednica, povezujući globalne kulturne tokove sa lokalnim specifičnostima. Političarka je koja preuzima odgovornost i ne izbjegava kompleksna pitanja. Bilo da raspravlja o evropskim integracijama, reformi medijskog sektora ili ulozi kulture u društvu, ona to čini jasnoćom misli i snagom činjenica.
Ministarstvo kulture i medija odigralo je jednu od ključnih ulogu u postizanju značajnih reformi na putu Crne Gore ka Evropskoj uniji. Usvajanje tri zakona u crnogorskom parlamentu, u okviru procesa dobijanja IBAR-a, bio je odlučujući korak u deblokiranju pregovaračkog procesa sa EU.
“Kao neko ko razumije da sloboda medija i unapređenje prava nisu samo institucionalni zadaci, već i temeljna pitanja razvoja svakog društva, ovaj trenutak smatram manifestacijom kolektivnog uspjeha. Usvajanje seta zakona koji su omogućili Crnoj Gori da dobije pozitivan izvještaj IBAR nije samo formalno priznanje, već simbol dalekosežne promjene koja odražava našu nepokolebljivu posvećenost istinskim demokratskim vrijednostima i našoj evropskoj budućnosti. Ovo nije samo korak naprijed u pravcu demokratizacije, već svjetionik koji osvjetljava put našim medijima ka većoj odgovornosti, profesionalizmu i pluralizmu. Pozitivan izvještaj IBAR nije cilj sam po sebi, već početak novog poglavlja u kojem se obavezujuće reforme susrijeću sa stvarnim napretkom. Ponosna sam jer smo uspjeli stvoriti čvrst okvir za slobodne i odgovorne medije, obezbijedili im stabilniju i važniju ulogu u društvu, ali i uspostavili načelo odgovornosti i jače profesionalnosti. Usudila bih se reći da imamo najbolje medijske zakone u regionu, usaglašene sa evropskim direktivama. Naravno, primjena je važna! Naša vizija je mnogo šira – gradimo društvo u kojem su sloboda izražavanja i sloboda medija temeljno pravo svih. Ako je uspjeh mjeren sposobnošću da se stvori nešto što traje, onda je ovo ne samo trenutak ponosa, već dokaz da smo na pravom putu ka stvaranju trajnih demokratskih institucija. Na kraju, ono što činimo danas odjekivaće kroz generacije, jer kultura i mediji nijesu samo refleksija sadašnjosti – oni su most ka budućnosti. A približavanje EU kroz privremena, a uskoro, nadamo se, i završna mjerila za zatvaranje poglavlja – biće legat i ponos ove Vlade. Napomenuću da se do kraja godine očekuje zatvaranje poglavlja 10 – Informaciono društvo i mediji”, kazala nam je dr Tamara Vujović na početku razgovora.
Da li ste uspjeli “kvantifikovati” udio kulture, kako ste najavili u ekspozeu na 100 dana Ministarstva kulture i medija?
– Kultura je ono što nas definiše i ono po čemu ćemo biti zapamćeni. Kao što se svaka generacija gradi na ramenima prethodnih, tako i mi, kroz naš rad, gradimo temelj za buduće generacije. Naš zadatak je ne samo da osiguramo postojanje kulturnih institucija, već da ih osnažimo i učinimo relevantnim za sve buduće generacije.
Naš rad tokom prvih 100 dana nije bio samo fokusiran na povećanje budžeta, već na strateško pozicioniranje kulture kao jednog od glavnih pokretača društvenog razvoja. Povećanje sredstava za kulturu i medije za 3,6 miliona eura, što predstavlja rast od 14,18%, omogućilo je značajniju sistemsku podršku kulturnim institucijama i kreativnim industrijama. Iza ovih brojki stoji jasno opredjeljenje da kultura bude prepoznata ne samo kao vitalni resurs za naš identitet, tradiciju i kreativnost, već i kao generator ekonomske snage.
Kompletan tekst možete pročitati u GRACIJI 227/septembar 2024.
