spot_img

U Crnoj Gori više od polovine HIV inficiranih ne zna da li su njihovi medicinski zapisi čuvani povjerljivo

U Crnoj Gori više od polovine HIV inficiranih ne zna da li su njihovi medicinki zapisi čuvani povjerljivo, dok 26 odsto vjeruje da nijesu, pokazalo je istraživanje Crnogorske fondacija za HIV i virusne hepatitis.

spot_img

Izvršni direktor Crnogorske fondacija za HIV i virusne hepatitise, Boris Vukasanović, poručio da je zbog stigamtizacije i diskriminacije neophodno podizanje nivoa svijesti o ljudskim pravima i slobodama osoba inficiranih HIV-om, terapijsko opismenjavanje pacijenata, rad na kontinuiranoj edukaciji zdravstvenih radnika i radnika u pomagačkim profesijama, a sve u cilju stavaranja sigurnog okruženja u kome bi osobe sa HIV-om mogel da rade i žive.

“Osobe koje su HIV inficirane srijeću se sa stigmom i u zdravstvenim instutucijama što dodatno otežava njihov položaj i ostavlja mogućnost pružanja neadekvatne zaštite ili čak izbjegavanja liječenja u cilju očuvanja tajnosti HIV statusa”, rekao je Vuksanović.

On je napomenuo da je vizija Fondacije dostojanstven život osoba pogođenih HIV-om u Crnoj Gori.

“Misija Fondacije je unapređenje kvaliteta života osoba koje su pogođene HIV infekcijom kroz razvoj i jačanje servisa podrške usklađenih sa njihovim potrebama, senzibilizaciju javnosti, promociju zakona i konvencija o ljudskim pravima, smanjenje stigme i diskriminacije u cilju stvaranja povoljnog životnog okruženja”, kazao je Vuksanović.
On je napomenuo da Fondacija primarno pruža usluge podrške osobama koje žive sa HIV-om i osnivač je vanistitucionalnog savjetovalištva za PLHIV, s obzirom na to da u javnim zdravstvenim instutucijama ne postoji kao posebna usluga psihološkog savjetovanja za PLHIV.

Psiholog Danilo Đukanović kazao je da je u istraživanju učestvovalo ukupno 139 ispitanika.

“Ispitanici koji su učestvovali u studiji su najprije označili saglasnost za učešče, nakon što su bili obaviješteni o anonimnosti i dobrovoljnoj osnovi popunjavanja upitnika. Podaci su analizirani koristeći bazu podataka sa “Google sheets” platforme koja je uvezena u statistički softver JASP”, pojasnio je Đukanović.

-

Komunikolog i psiholog, Radoje Cerović, je predstavljajući nalaze istraživanja, naveo da je visok stepen internalizovane stigme među HIV+ osobama.

Prema njegovim riječima, 69,8 odsto ispitanika odgovorilo da je dobilo podršku od ljudi sa kojima su bliski nakon što saznali njihov HIV statutus, dok 10, 8 odsto nije dobilo.

“Na pitanje da li su bili isključeni iz društvenog okupljanja ili aktivnosti zbog HIV statusa, 92,2 odsto ispitanika je odgovorilo da nije, dok je 5,8 odsto odgovorilo da jeste, ali ne u periodu od posljednih 12 mjeseci”, rekao je Cerović.

Kako je dalje naveo, na pitanje da li su ljudi (izuzev porodice) pravili dikriminatorne komentare ili tračeve zbog HIV statusa, skoro 80 odsto je odgovorilo da nije, 15 odsto da nije niko u prethodnih 12 mjeseci, dok je njih pet odsto trpjelo negativne komenatare i tračeve u posljednih 12 mjeseci.

“Skoro 90 odsto ispitanika je teško da kaže svoj HIV status, dok njih 54 odsto osjeća stid jer je HIV pozitivno”, kazao je Cerović.

On je istakao i da 90,6 odsto ispitanika krije svoj HIV status, dok svega 9,4 odsto ne krije.

“Obrazloženja koja smo dobili na pitanje zašto kriju svoj HIV status su bili da to rade zbog stigme i neosviješćenosti društva, ali i zbog toga što osjećaju krivicu jer su bili neoprezni”, rekao je Cerović.

Prema riječima Cerovića, na pitanje da li je testiranje na HIV bio njihov izbor, 70,6 odsto je odgovorilo da jeste, dok je njih 76,3 odsto odgovorilo da je strah od reakcije drugih uticao na to da odgode testiranje.

“Iskustva koja su naveli ispitanici jesu da su im odlasci po upute o dom zdravlja veliko opterećene i da je potrebno razviti sigurniji i povjerljivi sistem podrške za HIV ljude”, naveo je Cerović.

Na pitanje da li su medicinski zapisi o HIV statusu čuvani povjerljivo, 55,4 odsto ispitanika je odgovorilo da ne zna, 26,6 odsto da je očigledno da nijesu povjerljivo čuvani, a 18 odsto da je sigurno da su povjerljivo čuvani.

“61,8 odsto ne zna da li postoje zakoni koji štite ljude koje žive sa HIV-om od diskriminacije, 32,4 odsto zna da postoje, dok 5,8 odsto misli da ne uopšte ne postoje”, istakao je Cerović.

Prema njegovim riječima, preporuke su kreiranje sigurnog prostora u kom bi HIV+ osobe mogle da traže podršku i podijele svoja iskustva, formiranje radne grupe koja bi se sastojala od stručne javnosti, predstavnika vladinog i nevladinog sektora, kao i drugih eksperata koji bi definisali strategiju za donošenje daljih zakona i politika koje bi poboljšale položaj HIV+ osoba, kao i sprovela reviziju postojećih postupaka i procedure.

“Formiranje radne grupe koja bi se sastojala od stručne javnosti, predstavnika vladinog i nevladinog sektora, IT eksperata i konsultanata koji bi definisali strategiju za digitalizaciju u sklopu koje bi povjerljivost osjetljivih medicinskih podataka bila omogućena”, naveo je Cerović između ostalog.

Istakao je da je potrebno zajedničko djelovanje donosilaca politika, zdravstvenih radnika, civilnog društva i šire zajednice kako bi se stvorilo okruženje koje se zasniva na poštovanju, inkluzivnosti i nediskriminaciji prema osobama koje žive s HIV-om.

Diplomirani psiholog i psihoterapeut, Al Ammar Kašić, kazao je da se u Fondaciji organizacija rada psihologa sastoji iz tri cjeline, i to: grupa podrške, individualne seanse i edukativni seminari i konferencije.

Kašić je, kao najnetačinije komentare koji se vežu za osobe inficirane HIV-om, naveo to da se za njih misli da su promiskuitetni, narkomani, gej…

Prema njegovim riječima, statistika iz prošle godine je pokazala da 42 odsto ispitanika nikada ne osjeća mir i spokoj, 28 odsto da su uvijek potišteni, dok se 42 odsto uvijek osjeća ankciozno.

“Potrebno je investirati u promociju mentalnog zdravlja i dobrostanja kroz primarnu prevenciju, organizovati više seminara i radionica za korisnike i za stručne pomagače, nastaviti sa programima koji
pružaju psihološko savjetovanje i psihoterapiju i sprovoditi redovna istraživanja i objavljivati rezultate”, zaključio je Kašić.

Doktor socijalne medicine, Aleksandra Marjanović, kazala je da su Institutu za javno zdravlje vodi registar o HIV inficiranim i svi pacijenti koji su otrkriveni su u tom registru.

“Ima ljudi koji ne znaju da imaju HIV i koje nijesu svjesni sopstvenog rizika, Takve osobe ne percipiraju svoje ponašanje kao rizično i prosto zbog toga ne dolaze da se testiraju”, upozorila je Marjanović.

Ono što kažu zvanični izvještaj, kako je istakla ona, jeste da u Crnoj Gori trenutno ima oko 450 osoba HIV inficiranih.

Istraživanje  je sprovedeno u saradnji „Communication Strategies & Consulting doo“, Instituta za javno zdravlje Crne Gore i Crnogorske fondacije za HIV i virusne hepatitise na osnovu metodologije razvijene od strane GNP + (Global Network of People Living with HIV).

Ova studija služiće i kao polazna tačka za buduća istraživanja u Crnoj Gori, sa ciljem periodičnog izučavanja promjene situacije, da bi se na najefikasniji način mogle definisati adekvatne intervencije.

Izvor: prcentar.me

Možda vas zanima

PRATITE NAS I NA INSTAGRAMU

NEDAVNO OBJAVLJENO