On je pojasnio da ta organizacija sa NVO Labyrinth sa Kosova već dvije godine realizuje prekogranični projekat In Emoloyment, Education, Training – InEET, podržan kroz IPA II program, a odnosi se na jačanje socio-ekonomskih vještina mladih u tim državama.
“Realizujemo brojne aktivnosti kojima želimo da mlade iz NEET populacije učinimo konkurentnijim na tržištu rada. Kada kažem NEET populacija to su mladi koji nisu u sistemu obrazovanja, nisu zaposleni duže vrijeme ili nisu u sistemu neke obuke. Takođe, u NEET populaciju ubrajamo i mlade koji dolaze iz socijalno isključenih ili zajednica u riziku od socijalne isključenosti”, objasnio je Bojović.
Prema njegovim riječima, 40 mladih u Bijelom Polju, Beranama, Plavu, Tuzima i Podgorici je kod različitih poslodavaca uključeno u sistem plaćene prakse.
“Na taj način smo im dali mogućnost da budu konkurentni na tržištu rada. Ono što nas je posebno obradovalo jeste spremnost poslodavaca da i dalje nastave saradnju sa tim mladim ljudima, pa je je njih 15 od 40 ostalo da radi kod poslodavca kod kojeg je obavljalo plaćenu praksu. Za 15 mladih još traje plaćena praksa tako da postoji velika vjerovatnoća da će neki od njih ostati da rade”, naglasio je Bojović.
Istakao je da za 20 od 40 mladih plaćaju kurseve, edukacije, dokvalifikacije kako bi se ojačale njihove kompetencije i kako bi dodatno bili konkurentniji na tržištu rada.
“NEET populacija mladih je zaista ranjiva, a među njima često su oni koji imaju samo završenu osnovnu školu. Upravo je jedna osoba koja je imala završenu osnovnu školu dobila zaposlenje. Kontinuran je i mentorski rad poslodavaca i nas kao organizacije”, kazao je Bojović. Naglasio je da su mnogi poslodavci bili veoma zainteresovani da se uključe u realizaciju projekta.
“Ali iz iskustva i saradnje sa drugim organizacijama, koje realizuju projekte koje uključuju NEET populaciju, znam da nije uvijek dobar odziv poslodavaca upravo zato što i dalje nisu dovoljno upoznati šta je to NEET populacija, šta su njihove potrebe, a neki i nisu zainteresovani da budu mentori mladima i pokušaju da im pomognu da budu konkurentni na tržištu rada. Vjerujem da je ovaj pojekat održiv i nama su poslodavci pozitivno odgovorili na zaposlenje mladih iz NEET populacije”, rekao je Bojović.
Plaćena obuka traje tri mjeseca, a mladi su najčešće radili administrativne poslove, ali i poslove u proizvodnji i preređivačkoj industriji.
Osim opšte populacije mladih sa akcentom na NEET populaciju rade i sa, kako je rekao Bojović, mladim zatvorenicima i bivšim zatvorenicima i u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija će za 18 lica biti realizovani kursevi sa nacionalnom prekvalifikacijom i polaganjem za dobijanje sertifikata.
“Njih 13 će proći obuku za pomoćnog radnika u kuhinji i njih pet obuku za molera, odnosno farbera. Te obuke smo odabrali prema interesovanju zatvorenika. U avgustu ćemo početi sa kursevima i vjerujem da ćemo već od novembra aktivno raditi na pronalasku zaposlenja za one koji će završiti kazne zatvora do tada”, kazao je Bojović.
Ustvrdio je da su stigme koje vladaju prema zatvorenicima i bivšim zatvorenicima ogromne i da poslodavci uglavnom ne žele da zaposle osobu koja je bila u zatvoru, bez obzira na vrstu krivičnog djela.
“Svakom licu koje je uspješno prošlo resocijalizaciju iz zatvorskog sistema u zajednicu treba dati priliku da to učini u potpunosti, odnosno da imamo potpunu resocijalizaciju, reintegraciju, da im damo priliku za zaposlenje. Vjerujemo da će poslodavci imati sluha posebno za zapošljavanje zatvorenika koji će proći obuke za pomoćnog kuvara jer smo u deficitu sa tim zanimanjem. Siguran sam da ćemo za značajan broj njih moći da obezbijedimo kasnije zaposlenje”, objasnio je Bojović.
Kroz projekat nastoje da ojačaju i kapacitete državnih institucija tako što uvezuju institucije sa Kosova i iz Crne Gore.
“Dijelimo znanje i iskustva kako bismo realizovali brojne projekte i aktivnosti. Na Kosovu smo realizovali dva zajednička sastanka predstavnika državnih institucija i civilnog sektora. U septembru slijedi još jedan sastanak, a jedna od završnih aktivnosti biće međunarodni sajam zapošljavanja koji će okupiti preko 70 poslodavaca iz Crne Gore i Kosova i biće prilika da građani vide šta se nudi i na jednom i na drugom tržištu. Sve što se realizuje u Crnoj Gori, realizuje se i na Kosovu”, zaključio je Bojović.