U prošloj godini kroz Crnu Goru prošlo osam hiljada stranaca koji traže međunarodnu zaštitu

Prošle godine kroz Crnu Goru prošlo je osam hiljada stranaca koji traže međunarodnu zaštitu, a od pojave koronavirusa u našoj državi 2.703 osobe izrazile su namjeru za podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu.

To je saopšteno na informativnoj sesiji o prevenciji krijumčarenja migrantima i trgovine ljudima, koju je organizovala nevladina organizacija Pravni centar u Pljevljima.

Trenerica za međunarodne standarde u oblasti trgovine ljudima i krijumčarenja, Irena Rakočević,  kazala je da je krijumčarenje fenomen koji prati migracije.

„U prethodnoj godini, kroz Crnu Goru, prošlo je osam hiljada stranaca koji traže međunarodnu zaštitu. Od pojave COVID-a, 15. marta pa do kraja prošle godine, 2.703 lica su izrazila namjeru za podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu. Mnogo veći broj lica je prošao kroz Crnu Goru, a da se nisu registrovali“, navela je Rakočević.

Prema njenim riječima, to ne znači da sistem ne funkcioniše.

„To znači da je to populacija koja ima pravo da uđe u neku zemlju i da želi da prođe i da ne mora da se registruje“, navela je Rakočević.

Pojasnila je da svi mogu biti žrtve krijumčarenja, ali da su ugroženiji oni koji se nigdje ne registruju.

„Svaki sedmi migrant bio je na neki način žrtva krijumčara. Ono što jeste karakteristično za krijumčarenje migranata, jeste to da su krijumčari uglavnom i sami migranti. Ono što jeste još teže, sa čim se mi susrijećemo u svakodnevnom radu, jeste to da krijumčarenje u velikom broju slučajeva u nekoj fazi, dobrim dijelom, prerasta u trgovinu ljudima. Brojni su primjeri koji pokazuju da se to dešavalo i prolaskom kroz Crnu Goru“, istakla je Rakočević.

Ona je kazala da su u krijumčarenje često uključeni državni službenici.

„Koliko god naša granična policija Crne Gore zaslužuje priznanje za sve ono što su dobro uradili, jer su spriječili krijumčarenje velikog broja ljudi, trgovinu ljudima, prije par dana vidjeli smo primjer da je više službenika granične policije osumnjičeno za krijumčarenje ljudi“, rekla je Rakočević.

Predstavnica organizacije Bona Fide Pljevlja, Sabina Talović, kazala je da za nju ljudi koji su napustili svoju državu nisu ni izbjeglice ni migranti, već „ljudi u pokretu“.

„Ljudi koji su u pokretu ne zbog toga što su to željeli, ne zbog toga što im je milo da svoju djecu nose hiljadama kolometara, da spavaju po šumama bez vode i hrane, bez ikakvih uslova, nego zato što su drugi to htjeli, što su drugi srušili njihove domove, zato što su se oni našli na putu nekim različitim politikama“, rekla je Talović.

Ona je kazala da je njen motiv namjera, koja je čista, „u svoj ovoj priči koja je vrlo teška i koja je vrlo naporna“.

„Mi ne možemo spasiti ni Siriju ni Iran, ali možemo sačuvati ljudsko dostojanstvo svake osobe, koja se na tom svom teškom putu nađe pred našim očima. To je naš osnovni motiv“, rekla je Talović.

Ona je kazala da je proteklih godina “imala sreću” da živi sa blizu devet hiljada migranata, navodeći da je sa njima provodila i dane, i noći, i mjesece i godine i da nikad nije imala problem.

Talović je poručila da će organizacija koju predstavlja i dalje nastaviti da pomaže tim ljudima, u okviru svojih mogućnosti.

Direktor NVO Pravni centar, Luka Kovačević, pojasnio je da je informativna sesija održana u okviru projekta Kampanja za jačanje lokalnih zajednica u prevenciji krijumčarenja migranata koji Pravni centar realizuje u saradnji sa IOM-om.

„Kampanja, koju sprovodimo unazad par mjeseci u okviru projekta, usmjerena je na lokalne zajednice i na prevenciju jedne negativne pojave koja prati migracije, a to je krijumčarenje ljudi, koje je posebno izraženo zadnjih par godina i pojava koja uzima maha i kod nas u Crnoj Gori“, istakao je Kovačević.

Projekat se realizuje u okviru IOM-ovog šireg programa Regionalna podrška zaštitno-osjetljivom upravljanju migracijama na Zapadnom Blakanu i Turskoj, Faza II, koji finansira Evropska unija.

Izvor: PR pres servis

Možda vam se dopada

Komentari

učitavam...