U kulinarstvu se najčešće koriste kokošija jaja, zatim prepeličija i biserkina, koja se smatraju pravim delikatesima, te u novije vrijeme jaja patke i noja. Što se tiče hranjivih vrijednosti, smatraju se vrlo vrijednom namirnicom, posebno zbog bjelančevina. Jedno jaje pokriva 15% dnevne potrebe za bjelančevinama. Žumance je bogato vitaminima A, D i E topivih u mastima te kalcijumom, fosforom i gvožđem. Bjelance sadrži vitamine topive u vodi, natrijum, kalijum i hlor.
SVJEŽA ILI…
Od cjelokupne težine, bjelance čini 60, a žumance 40%. Svježinu najlakše možete da provjerite tako da jaje stavite u čašu sa slanom vodom. Ako jaje potone, svježe je. Jaje staro 2-3 sedmice u slanoj vodi stoji gotovo uspravno prema vrhu, a staro jaje izroni na površinu. Kod vrlo svježeg jajeta žumance je čvrsto, ispupčeno i okruženo gustim bjelancem kao prstenom te njegovim tanjim, spoljnim slojem.
DUŽINA KUVANJA
Vrijeme kuvanja mjerite od trenutka kad voda prokuva. Nikad nemojte predugo kuvati jaja, jer se iz bjelanca oslobađa sumporovodonik (vodonik-sulfid) pa jaja imaju loš miris. Nakon kuvanja ih prelijte hladnom vodom i lakše će se guliti. Jaje kuvano 4-5 minuta: bjelance je izvana čvrsto, žumance je još tečno i tamnožuto; kuvano 5-6 minuta: bjelance je čvrsto, žumance u sredini još tečno, dok je vanjski rub čvršći; kuvano 6-8 minuta: bjelance je čvrsto, žumance u sredini je mekše, ali inače čvrsto; kuvano 7-9 minuta: bjelance je čvrsto, žumance u sredini kremasto, svjetlije; kuvano 10-14 minuta: i bjelance i žumance su čvrsti, mogu se lijepo rezati; kuvano 15 minuta: žumance je još svjetlije, suvo je i mrvi se pri rezanju.
Kuvana jaja mogu se jesti sama, meko ili tvrdo kuvana posoljena i pobiberena. Tvrdo kuvana jaja mogu se nasjeckati, narezati na četvrtine, na kriške ili poslužiti punjena.
