spot_img

Uticaj fizičke aktivnosti na imunitet

Kraći dani i niske temperature ne smiju vam biti izgovor kako biste vrijeme uglavnom provodili u kući i izbjegavali fizičke aktivnosti na otvorenom

spot_img

Danas postoji bezbroj mogućnosti za vježbanje u zimskom periodu: plivanje u pokrivenim bazenima, fitnes, igre loptom (košarka, odbojka, tenis u dvorani) i naravno brojni zimski sportovi, kao što su skijaško trčanje, alpsko skijanje itd. Važno je i zimi vježbati bar četiri puta nedjeljno.

Hladnoća nije prepreka

Ljudi usko povezuju prehlade, odnosno viroze s hladnoćom i mnogi smatraju da je kretanje na otvorenom po hladnoći najbrži način za infekciju. To je netačno, kažu doktori i objašnjavaju da vrhunski trkači treniraju cijelu godinu, a takmičenja u skijaškom trčanju traju sve dok se vanjska temperatura ne spusti ispod –16 C. U svakom slučaju, preporučuje se postepeno intenziviranje treniranja na otvorenom, naročito kod osoba koje su napolju manje aktivne i imaju osjetljive disajne puteve. Kada vježbamo na hladnoći, prilagodimo intenzitet vježbanja i na početku dišemo kroz nos dok se ne ugrijemo. Onda možemo povećati intenzitet do te mjere da dišemo kroz usta, ali još uvijek možemo razgovarati.

Pretjerivanje škodi

Umjereno vježbanje ima važnu ulogu u jačanju imuniteta, sprečavanju blažih oblika nedostataka imuniteta, kao što su česte infekcije i alergije, ali to ne vrijedi za intenzivni trening. Relativno nova nauka nazvana “sportska imunologija” bavi se uticajem sporta, odnosno fizičke aktivnosti na imunitet. Ako analiziramo istraživanja, možemo ih sažeti u nekoliko dobro provjerenih pretpostavki. Umjerena fizička aktivnost povećava kapacitet imunoloških ćelija i zato se smanjuje sklonost infekcijama. S druge strane, intenzivni trening može privremeno (od 3 do 24h) oslabiti imunološki sistem, a to, naravno, zavisi od intenziteta i trajanja napora. Dugotrajan napor ili kraće pretjerano pojačavanje vježbanja uzrokuju smanjenje efikasnosti imunoloških ćelija, a to izaziva nepovoljnu citokinsku okolinu koja vodi do lošijeg reagovanja limfocita B i T i tako do manje količine antitijela, prvenstveno onih koji štite sluznice. Zbog takve nedovoljne zaštite sluznice slijedi veća učestalost bolesti disajnog, a kasnije i bolest probavnog sistema.

-

Doktori savjetuju – prilagodite trening, više pažnje posvetite uravnoteženoj prehrani, a preporučuje se i uzimanje probiotika, vitamina (C i E), minerala (cink, selen, gvožđe) i dodataka prehrani koji povoljno djeluju na imunitet i nespecifično ga stimulišu (glukani). Takođe, ne zaboravite da nam je uvijek potrebno bar sedam sati kvalitetnog sna.

Možda vas zanima

PRATITE NAS I NA INSTAGRAMU

NEDAVNO OBJAVLJENO