Direktorica Britanskog savjeta u Crnoj Gori, Vanja Madžgalj, laureat je Ordena počasnog reda britanskog carstva koji dodjeljuje Kraljica Elizabeta II, priznanja koje može dobiti samo osoba koja se tokom svog života rukovodila najvišim etičkim principima i profesionalnim standardima. Madžgalj, koja je za duže od dvije decenije rada u Britanskom savjetu pokretala inicijative za unapređenje sistema obrazovanja, kulture i engleskog jezika u Crnoj Gori i dala lični doprinos izgradnji jakih odnosa dviju zemalja, i dalje je, kaže, zaljubljena u svoj posao i ne želi da napusti tu instituciju, uprkos brojnim ponudama. Za sebe kaže da je iskrena i dobronamjerna u interakcijama sa ljudima sa kojima sarađuje. Smatra da se u vaspitanju djece treba fokusirati na izgradnju ličnosti i karakternih osobina koje podrazumijevaju poštovanje drugoga, kao i na razvoj znanja na kojima počiva prosperitet društva. Činjenica da zastupa tako moćnu organizaciju kao što je Britanski savjet daje joj, ističe, samopouzdanje i snagu.
O kakvom se priznanju radi i ko Vas je nominovao?
– U pitanju je Orden počasnog reda britanskog carstva koji dodjeljuje Kraljica Elizabeta II za izuzetan doprinos zajednici i prepoznatljiv rad koji treba da služi za primjer drugima. Na engleskom se zove Member of the British Empire (MBE) i dodjeljuje se britanskim i nebritanskim državljanima koji rade u nekoj od britanskih organizacija u zemlji i inostranstvu. Mnoge poznate ličnosti dobile su orden iz ovog reda za doprinos promociji britanske muzike ili sporta poput Adel, Dejvida Bekama i Bitlsa. Primaocu ovog priznanja ne otkriva se osoba koja ga je nominovala, ali sam saznala da je u mom slučaju u pitanju jedan britanski diplomata sa kojim sam puno sarađivala i koji je o mom prethodnom radu saznao od lokalnih institucija.
Koje kriterijume ste morali da zadovoljite da bi ušli u krug najboljih?
– Da biste dobili orden zasluga od britanskog monarha morate ispuniti niz kriterijuma, a osnovni je da dokažete da ste se tokom svog života rukovodili najvišim etičkim principima i profesionalnim standardima. Komisija za dodjelu kraljevskih počasti, koja se nalazi unutar Kabineta premijera i Vlade, detaljno provjerava kandidate i ako odobri nominaciju šalje preporuke monarhu na zvanično odobrenje. Komisija mora predstaviti ubjedljive dokaze o vašem doprinosu i zaslugama, a oni se traže od vaših šefova i institucija sa kojima ste sarađivali. Tokom duže od 20 godina pokretala sam inicijative za unapređenje sistema obrazovanja, kulture i engleskog jezika u Crnoj Gori, škole za razvoj liderstva kod mladih, stipendijske programe i razmjenu institucija, podržavala proces evropskih integracija i jačanje javne uprave. Danas predvodimo edukaciju u domenu digitalnih tehnologija i kodiranja u školama i obezbjeđujemo kolaboraciju habova sa najpoznatijim laboratorijama za inovacije u Britaniji. Taj kontinuirani rad tokom skoro 25 godina i stalno traženje novih ideja za razvoj Crne Gore kroz saradnju sa Britanijom prepoznato je kao moj lični doprinos izgradnji jakih bilateralnih odnosa dviju zemalja.
Šta Vama lično, a šta za Britanski savjet znači to prestižno priznanje i činjenica da ste prepoznati po predanom radu, kvalitetu i istrajnosti sa najviših adresa u Ujedinjenom Kraljevstvu?
– Izuzetna je čast dobiti ovakvo priznanje. Osjećate se veličanstveno u jednom trenutku, ali najsnažniji osjećaj je ponos na svoj rad, jer znate da je imao svrhu i smisao, da je primijećen i nagrađen. To vam daje energiju, jer znate da radite pravu stvar. Lijep je osjećaj kad znate da ste lično, svojim idejama i radom, doprinijeli razvoju zajednice i pomogli drugima da napreduju. Moja organizacija je, takođe, veoma ponosna na moju nagradu. Ovakva nagrada se ne dešava često u našoj organizaciji koja ima oko 8.000 zaposlenih širom svijeta. Dobila sam čestitke iz vrha Britanskog savjeta, kao i mnogih kolega širom regiona Evrope i Azije.
Duže od 20 godina ostali ste privrženi Britanskom savjetu. Šta Vas toliko veže za tu organizaciju?
– Postoji mnogo razloga. Prvi od njih je što je to moj posao iz snova. Još kao mala voljela sam engleski jezik i maštala da ću jednog dana raditi ovakav posao. Osim toga, Britanski savjet je jedna izuzetno dinamična, inovativna i moderna organizacija koja se stalno razvija, u njoj stalno učite nove stvari, osvajate nove teritorije, uvijek ste na izvoru informacija. To je organizacija koja donosi ono najnovije i najkreativnije iz britanske savremene kulture, najnovija znanja iz nauke i tehnologije i daje vam mogućnost da budete u društvu ljudi koji mijenjaju svijet. Treći razlog je što vjerujem u razvojnu i prijateljsku misiju Britanskog savjeta koji duže od 80 godina stvara šanse ljudima da se razvijaju i pomaže državama u tranziciji da ojačaju svoje institucije i stvore uslove za ekonomski prosperitet. Britanski savjet brine o svojim ljudima, ukazuje im povjerenje, pomaže vam da razvijete lične ambicije i omogućava da fleksibilno organizujete posao u skladu sa uslovima privatnog života. To su sve stvari koje čine Britanski savjet idealnim mjestom za rad i nisam poželjela da mijenjam posao, iako sam imala neke zanimljive ponude.
Dali ste snažan lični pečat radu Britanskog savjeta. Odakle crpite toliku snagu i entuzijazam?
– Iz ličnog iskustva. Vrlo davno sam shvatila koliko je važno da u ranom periodu dobijete pravu podršku roditelja i nastavnika, ili makar jednog od njih da biste ostvarili svoje potencijale, a kasnije mogućnost da nastavite da se razvijate u interakciji sa drugim kulturama. Kulturna dinamika je presudna za razvoj širine stavova, za obrazovanje, za razvoj samopouzdanja. Imala sam sreću da imam tu podršku, da se rano otisnem u svijet i sama gradim svoj put. Školovanje u Americi mi je donijelo prva važna životna iskustva i jaku osnovu koju sam kasnije stalno nadograđivala. Ta spoznaja stalno me je inspirisala da širim entuzijazam ka učenju kroz interakciju sa drugim kulturama. Kada sam počela da radim u Britanskom savjetu shvatila sam da sam u poziciji da stvaram takve šanse drugima, da obezbjeđujem raznovrsna iskustva koja ne samo da unapređuju profesionalnu karijeru, već vas oplemenjuju kao ličnost. A kad ste u poziciji da možete drugima da pomognete, onda je to i vaša odgovornost.
Dugo ste na čelu ugledne međunarodne organizacije koja uživa veliko povjerenje u Crnoj Gori. Kao ženi na liderskoj poziciji, koliko Vam je bilo izazovno da gradite poziciju i uticaj Britanskog savjeta i koliko je, po Vašem mišljenju, crnogorsko društvo razvijeno po pitanju ravnopravnosti polova?
– U životu sam imala nekoliko jakih žena pored sebe koje su presudno uticale na to da izgradim samopouzdanje i svijest o sebi. Nikada nisam doživljavala žene kao slabiji pol ili pol koji je predodređen da se bavi ovim ili onim poslom. Uvijek sam vjerovala da žena mora imati, prije svega, ambiciju da gradi ono što želi u životu, zatim disciplinu, da istraje, snagu da se izbori sa izazovima i vjeru u sebe i svoje i principe. Ali ako nemate ambicije, ništa se neće desiti. Kao žena na liderskoj poziciji bila sam uvijek vođena nekim višim ciljevima i interesima onih koje zastupam. Iskrena sam i dobronamjerna u svojim interakcijama sa ljudima sa kojima sarađujem. Vjerujem da dobro poznajem kontekst u Crnoj Gori, što mi omogućava da se osjećam kompetentno u kreiranju rješenja u našim projektima. To je neki moj lični stil. Sa profesionalne strane, godine profesionalnog treninga i činjenica da zastupate jednu moćnu globalnu organizaciju daje vam samopouzdanje i snagu. Ali, to je uvijek kombinacija ličnog stava i vaših profesionalnih kompetencija. Nikada nisam imala nekih posebnih izazova samo zato što sam žena. Tačno je da sam primjećivala određena ponašanja nekih muškaraca koji su me zvali “mala” kada sam tek počinjala da radim, ali sam insistirala na poštovanju i držala do sebe. Žene u Crnoj Gori su napravile veliki iskorak u pogledu svog položaja u društvu. Više ulažu u sebe i svoje obrazovanje, ekonomski su nezavisnije, smjelije su i glas im je sve jači. Svakodnevno osvajaju nove rukovodeće pozicije i vješto balansiraju između svojih različitih uloga u kući, na poslu, u društvu. Međutim, kao društvo se još nismo dovoljno emancipovali. I dalje živimo u patrijarhatu u kome su duboko utemeljeni i dalje vrlo živi neki tradicionalni stavovi o ženi, o čemu svjedoči i porazna činjenica o velikom broju selektivnih abortusa na štetu djevojčica u modernoj Crnoj Gori. Smatram da su i muškaci i žene u Crnoj Gori žrtve mitova koje smo izgradili kroz istoriju stvarajući sistem vrijednosti koji je tada bio potreban – muškarac hrabar ratnik, junak, žena vrijedna majka i domaćica, na usluzi muškarcu. Danas postoji mnogo modernih žena ratnica, jakih, sposobnih, a istovremeno nježnih i suptilnih. Još smo zarobljenici nepotrebnih provincijskih stavova koji stvaraju teret krivice – muškarcima koji se nisu ostvarili profesionalno i kao oslonac porodici, ili ženi koja se nije udala i rodila djecu. Danas nam takvi stereotipi više nisu potrebni. U vaspitanju djece treba da se fokusiramo na izgradnju ličnosti i karakternih osobina koje podrazumijevaju poštovanje drugoga, kao i na razvoj znanja na kojima počiva prosperitet našeg društva, i to je sistem vrijednosti koji treba da usvojimo.
Koliko Vam je rad u Britanskom savjetu pomogao da formirate sadašnje stavove?
– Veoma mnogo. U pitanju je duže od dvije decenije rada sa kulturom koja je po mnogo čemu drugačija od naše. Tokom tog perioda usvojila sam mnoge vrijednosti i principe, jer su oni ugrađeni u naš rad. Britansko društvo ima hiljadu godina dugu tradiciju demokratije i počiva na veoma snažnom setu fundamentalnih vrijednosti koji se tiču sloboda, jednakosti i poštovanja. U našoj organizaciji mnogo se insistira na kulturi komunikacije, poštovanju ličnosti i umjerenosti govora. Vrlina koja stoji u osnovi britanskog lijepog vaspitanja je uzdržanost. To je nešto što nedostaje u našem mentalitetu.
Po čemu se Britanski savjet odvaja od drugih institucija sličnog tipa?
– Postoje tri stvari koje odvajaju Britanski savjet od drugih organizacija. Jedna od njih je naša duga tradicija. Naša organizacija postoji duže od 80 godina tokom kojih je opstala zahvaljujući svojim vrijednostima uzajamnosti i profesionalnosti. Te vrijednosti su nam pomogle da izgradimo čvrste veze zasnovane na povjerenju i naša organizacija danas djeluje u više od 110 zemalja svijeta. Ujedno, Britanski savjet je i najstarija organizacija za kulturne odnose, osnovana 1934. godine kraljevskom poveljom sa ciljem da širi miroljubive odnose i prijateljska znanja jednih o drugima, kao protivteža tada već rastućem fašizmu. Druga naša odlika je inovativnost. Bilo da radimo u obrazovanju, digitalnim tehnologijama ili strateškom planiranju institucija, uvijek nastojimo da donesemo ono najnovije i najkreativnije što Britanija ima da ponudi, da budemo lideri u kreativnosti. Treća odlika je kvalitet. To je nešto o čemu nikada nema kompromisa. Visoki standardi moraju biti prisutni u svakom segmentu našeg rada i globalno smo prepoznati kao organizacija koja primjenjuje međunarodne standarde najbolje prakse.
Šta biste, kao majka mladog tinejdžera, a na bazi svog bogatog životnog iskustva, poručili mladim ljudima koji tek počinju da grade svoj put?
– Preporučila bih svima da se uvijek drže tri stvari: prvo etičnosti – šta god da radite, neka vas vode principi etičnosti, jer čovjek ima samo svoju reputaciju i ništa više. Druga stvar je obrazovanje. Ono vam daje moć, nezavisnost i slobodu da kreirate svoj život po svojoj mjeri. Treća stvar je prijateljstvo. Najbogatiji je čovjek koji ima iskrene prijatelje. Tome nas, nažalost, ne uče u školi, ali znati da gradite prijateljstvo je važna životna vještina koja se stiče slušanjem i davanjem. Vrijednosti se grade u porodici, a kada veza sa porodicom ne štima kontrolu preuzimaju masovni mediji.
GRACIJA 146/7. decembar 2018.
Razgovarala Svetlana Peruničić
Foto Vesela Mišković, privatna arhiva
Mjesto snimanja Imanje Knjaz