Istraživanje provedeno u Americi pokazalo je da čak 59% ispitanika ima premalu koncentraciju vitamina D u krvi, što predstavlja svojevrsnu epidemiju. S obzirom da je sunce zaslužno za sintezu vitamina D, rezultati su iznenađujući, jer su u studiji učestvovale isključivo mlade i zdrave žene iz sunčane Kalifornije. Nakon toga je ustanovljeno da gotovo pola svjetske populacije pati od nedostatka vitamina D, te su naučnici upozorili da do problema dolazi jer sve više vremena provodimo u zatvorenom prostoru. Proljeće je idealno za dugotrajniji boravak na otvorenom: sunce sija, a temperatura nije previsoka i neće štetno djelovati na kožu.
Zašto je važan vitamin D?
Nedostatak vitamina D povezan je se s povećanim prisustvom masti u mišićima, što može da oslabi njihovu snagu, ali i na opšte stanje organizma. Može negativno da utiče na funkciju gušterače (pankreas), na njenu sposobnost stvaranja inzulina i glukagona koji omogućava stvaranje energije iz glukoze. U tom slučaju gušterača neće reagovati na prisustvo glukoze i krvi i neće izlučivati inzulin, zbog čega se povećava nivo glukoze i dolazi do takozvane hiperglikemije. Vitamin D, takođe, pomaže i pri apsorpciji kalcijuma, minerala koji kosti čini jakim i čvrstim. Ako organizmu nedostaje vitamina D, kosti dobivaju manje kalcijuma te je veći rizik od razvoja osteoporoze (stanjivanje kostiju) i osteomalacije (omekšavanja kostiju). Danas je rahitis rijetka pojava, ali djeca su vjekovima obolijevala od ove bolesti upravo zbog nedostatka vitamina D. Rahitis je bolest kostiju u razvoju: kod težih oblika deformišu se tjeme i grudna kost te kičma, zbog čega je moguć lom kostiju pri najmanjem opterećenju. Zbog toga se bebama u prvim mjesecima života daju kapi D vitamina, veoma važnog ukoliko se nimalo ne izlaže suncu ili ako majčina prehrana ne osigurava dovoljno vitamina. Današnji četrdesetogodišnjaci i pedesetogodišnjaci se sigurno sjećaju neugodnog ukusa ribljeg ulja koje su bili primorani da piju kao djeca. Kod odraslih osoba nedostatak D vitamina može da izazove nervozu, dijareju, nesanicu, grčenje mišića. Mnoge osobe sklone su nekontrolisanom unosu dodataka prehrani, što se ne preporučuje bez prethodnog konsultovanja ljekara, jer ni pretjerane količine nisu zdrave. Prevelika količina vitamina D podiže nivo kalcijuma u krvi, što može da uzrokuje glavobolju, mučninu, gubitak apetita, neutoljivu žeđ, slabost mišića i, u težim slučajevima, oštećenje srca, jetre ili bubrega, s obzirom da se višak kalcijuma nakuplja u mekom tkivu (hiperkalcemija).
Hrana i sunce
Da bismo organizmu osigurali adekvatnu količinu vitamina D, moramo ga unijeti hranom ili se mora sintetizovati iz provitamina D3 pod uticajem UV zraka. Ako ne jedemo namirnice životinjskog porijekla i ne izlažemo se dovoljno suncu, velike su šanse da i nama nedostaje D vitamin. Koža godinama gubi sposobnost sinteze vitamina D, te stariji ljudi spadaju u rizičnu grupu i moraju da ga nadoknade hranom ili dodacima prehrani. Što je osoba starija to su njene potrebe za vitaminom D veće. Masna morska riba (tuna, losos, skuša), mliječni proizvodi, žumance i pečurke sadrže visok postotak D vitamina, a desetominutno sunčanje osigurava oko 200 jedinica ovog vitamina. Preporučena dnevna doza iznosi od 200 do 400 jedinica, zavisno od starosne dobi, uzrasta i stanja organizma (trudnicama i dojiljama potreban je pojačan unos). U zimskim mjesecima je potrebno nadoknaditi vitamin D, jer smo manje izloženi sunčevim zracima. Danas je mlijeko, uglavnom, obogaćeno vitaminom D, kako bi se poboljšala apsorpcija kalcijuma. Dvije čaše obogaćenog obranog mlijeka sadrže otprilike dovoljnu dnevnu količinu za žene i muškarce do 50 godina. Ako ne volite ili ne podnosite mlijeko, kako da unesete dovoljno kalcijuma? Sojino mlijeko i tofu su izvrsna zamjena. Spanać, kupus i brokule spadaju u povrće najbogatije kalcijumom, ali budete pažljivi kod pripreme: pretjerana termička obrada uništiće dragocjene sastojke.
Multipla skleroza je povezana sa sunčevim svjetlom
Prije više od 30 godina ljekari su primijetili da je multipla skleroza mnogo rjeđa u tropskim predjelima. Kako je sunčeva svjetlost jača u blizini ekvatora, zapitali su se da li je visok nivo vitamina D odgovoran za tu pojavu. Vitamin D može redukovati simptome ove bolesti, tvrde američki ljekari, jer jedan dio ultraljubičaste svjetlosti značajno utiče na vitamin D u kontrolisanju ove teške neurološke bolesti. Ljekari smatraju da će uskoro biti moguće proizvesti sredstvo koje će djelovati kao UV zrake, namijenjeno osobama koje žive u područjima gdje nema dovoljno sunca i kako bi se izbjeglo pretjerano izlaganje suncu, koje može negativno uticati na kožu.
