Ona se u Ljubljani sastala sa direktorom JU Muzeji i galerije Ljubljane Blaž Perišinom, u okviru kojih radi Galerija Cukrarna, sa kojim je razgovarala o potencijalima buduće saradnje.
“Naš cilj je da učinimo Crnu Goru kulturnim sjedištem u regionu, a radeći sa umjetnicima i drugim djelatnicima u kulturi iz Slovenije i šire, te podstičući dugoročno učešće i interakciju, uspjećemo da osnažimo i našu savremenu umjetničku scenu”, poručila je Vlaović.
Smatra da bi saradnja sa stručnim timom Galerije Cukrarna umnogome doprinijela kvalitetnijoj razmjeni iskustava kada je u pitanju formiranje savremenih galerijskih prostora i pretvaranje nekonvencionalnih prostora u galerijske, jačajući na taj način kreativnu scenu Crne Gore, te joj dati veću konkurentnost na internacionalnom nivou u ovoj oblasti.
Cukrarna je ovogodišnji dobitnik nagrade Foruma slovenskih kultura “Živa” za najbolji slovenski kulturni spomenik.
Cukrarna je počela sa radom 1828. godine kao fabrika šećera, a u narednim decenijama je postala prva prava fabrika u regionu, dok je sredinom 19. vijeka postala i najveća rafinerija šećera u Austro-Ugarskoj. Nakon požara 1858. godine, kada je fabrika prestala sa radom, u zgradi su živjeli vojnici i radnici fabrike, kao i mnogi slovenački umjetnici tog vremena, poput pisaca Dragotina Kete i Josipa Murna.
Njihovi prijatelji, među kojima su bili Ivan Cankar, Oton Župančič i drugi pisci, često su se tamo sastajali, i u svojim djelima ostavili izuzetna svjedočanstva o zgradi i njenim stanarima.
Grad Ljubljana je 2008. godine otkupio zgradu i njeno zemljište od prethodnog vlasnika, a od 2018. do 2021. godine zgrada je restaurirana i renovirana i nakon restauracije data na upravljanje JU Muzeji i galerije Ljubljane.
Ministarka je sa svojim timom obišla i aktuelnu postavku poznatog italijanskog umjetnika u okviru ovog novog prostora “Četvrta generacija” Michelangelo Pistoletto koja privlači veliku pažnju publike.
