spot_img
spot_img

Zaustavite starenje mozga

Starijim ljudima je lakše da se sjete nečeg iz daleke nego nečeg iz bliske prošlosti. Ali, ne može se reći da je slabo pamćenje rezultat jedino starenja

spot_img

Starenjem gubimo određen broj moždanih ćelija, no to je minimalna količina prema broju koji ostaje. Mnogo važniji uzrok slabljenja mentalne funkcije je nedostatak kisika zbog stanjenja i suženja arterija. Mišljenja i stavovi postaju rigidniji, pa prihvaćanje novih ideja i informacija postaje sve teže. Sve dok se mentalna funkcija redovno vježba, ne bi trebao da slabi u nekoj većoj mjeri. Nije, međutim, lako ovladati novim kompleksnim vještinama. Iako se intelektualni pad smatra rezultatom starenja, to je zapravo psihički proces koji započinje u 16. godini. Tokom razdoblja u kojem smo odrasli ne primjećujemo intelektualni pad, uglavnom zato što stičemo nova iskustva i znanja koja nadoknađuju spomenuto slabljenje. Stoga će nas mijenjanje mišljenja te volja za usvajanjem novih ideja, stanovišta i situacija održati mentalno mladim. Važno je da nastavimo misliti i planirati. Godine same po sebi ne bi trebale nositi znatniji intelektualni pad.

Kako da prkosimo starenju mozga

Mentalnu sposobnost moguće je održati kao i fizičku, pa moramo težiti tome da održavamo osnovno stanje mentalnog zdravlja, kako bismo se duže mogli boriti s izazovima, hitnim i stresnim situacijama. Kako starimo, susrećemo se s emotivnim traumama, poput gubitka roditelja ili čak partnera. Samospoznaja zahtijeva izniman realizam: moramo shvatiti da nismo jedinstveni u patnji, da teška vremena dolaze i odlaze, da je raznolikost normalna i da su neki neuspjesi neizbježni. Kako starimo, moramo da odbacimo predrasude i budemo stalno spremni na promjene stavova. Moramo raditi zajedno sa svojim emocijama na konstruktivan način, a ipak biti naklonjeni i nježni prema sebi.

Ostati mentalno sposoban

Mnogo toga možemo da naučimo posmatrajući kvalitete ljudi čijoj se mentalnoj i emotivnoj fleksibilnosti divimo. Sljedeći kvaliteti rezultat su emotivne otvorenosti, fleksibilnosti i samosvjesnosti:

-

* nezavisnost i prihvatanje nezavisnosti drugih, mir i privatnost

* nedostatak samosažaljevanja, tako da se, kada se pojavi problem, promatra objektivno

* stav da ništa nije nemoguće, a problemi su tu da se riješe

* osjećaj unutrašnje sigurnosti, radije nego sigurnosti koja je rezultat kontrolisanja drugih

* spremnost preuzimanja odgovornosti za vlastite pogreške 

* postojanje nekoliko bliskih veza, radije nego mnogo površnih

* osjećaj realizma kada je riječ o ciljevima koje sebi postavljate

* bivanje u dodiru s vlastitim osjećajima i nepostojanje straha da ih izrazimo

Kao što mišić kojim se ne služimo slabi i postaje beskoristan, i mozak koji ne misli slabi i postaje nemoćan. Najbolja mentalna vježba je rad. Stoga je prvi savjet za održanje mentalne sposobnosti – praktikovanje umnog rada. Veze s ostalim ljudima prisiljavaju vas da razmišljate o onom što govore i odgovarate na pitanja i komentare.

Razmišljanje

Kako starimo, sve je teže ostvariti novu moždanu vezu, pa moramo osigurati stalnu upotrebu nekih starih i dobro utvrđenih veza. Jedini način na koji to možemo postići je razmišljanje. Razmišljanje nije pasivan proces, ono znači angažovati se, propitkivati i upijati ono što se događa oko nas.

Najbolja mentalna vježba je rad. Stoga je prvi savjet za održanje mentalne sposobnosti – praktikovanje umnog rada

Aritmetičke vježbe, naprimjer, sastavni su dio svakodnevnog života i u njima možete aktivno sudjelovati. Računajte koliko ste potrošili u supermarketu zbrajajući cijene kada robu stavljate u korpu. Pokušajte u svoj rječnik dodati svaku novu riječ koju čujete. Svaki dan čitajte novine ili gledajte vijesti na TV-u, a zatim s prijateljima raspravljajte o najnovijim događajima.

Održavanje memorije

Kako starimo, naša dugotrajna memorija postaje jasnija, a kratkotrajna memorija slabi. Ako ste zabrinuti da ćete postati zaboravni, postoji nekoliko vježbi i tehnika koje će pomoći kratkotrajnoj memoriji.

Kada čitate članak iz knjige ili časopisa, rezimirajte glavnu radnju ili ideju i izložite je prijatelju. Pokušajte da se prisjetite imena, mjesta, datuma. Kad idete u kupovinu, pokušajte se sjetiti svega što vam treba bez čitanja sa papirića. Ako uđete u sobu i pritom zaboravite zašto ste ušli, vratite se na mjesto s kojeg ste pošli i ne napuštajte ga dok se ne sjetite razloga zbog kojeg ste tu.

Možda vas zanima

PRATITE NAS I NA INSTAGRAMU

NEDAVNO OBJAVLJENO