Ako bi neko od nas tražio da nabrojimo izvršne direktore u modnoj industriji, vjerovatno bismo prvo pomislili na imena kao što su Bernar Arno ili Fransoa-Anri Pino. To je prilično specijalizovana tema jer je teško pratiti kreativne direktore koji često mijenjaju modne kuće, a kamoli izvršne. Ako dodatno suzimo fokus na žene na tim pozicijama, zadatak postaje još zahtjevniji jer je lista značajno kraća.
Ako vam neko ime ipak padne na pamet, vjerovatno je to Franćeska Beletini, izvršna direktorka i predsjednica kuće Saint Laurent od 2013. i zamjenica izvršnog direktora Keringa od 2023. godine. Možda ste zapamtili i Silviju Onofri, koja je, nakon uspješnog rebrendinga italijanskog brenda Napapijri, od 26. februara na funkciji izvršne direktorke brenda Miu Miu. Šta je s ostalima?
View this post on Instagram
Konzumentkinje, ali ne i liderke
Žene čine 85% potrošača i kupuju dvije trećine ukupne odjeće i modnih dodataka širom svijeta. Ipak, modnu industriju i dalje dominantno vode muškarci, kako na dizajnerskim tako i na izvršnim pozicijama. Iako su žene prisutne u kompanijama, ulažu trud, razvijaju uspješne strategije i ostvaruju rezultate, rijetko dospijevaju do vrha. Kada ipak pređu taj prag, često ih nalazimo u podržavajućim ulogama poput ljudskih resursa, pravnih službi ili IT-a, kako se navodi u izvještaju globalne savjetodavne kompanije McKinsey Žene na radnom mjestu 2024.
Uprkos određenom napretku, nejednakost u zastupljenosti, mogućnostima, platama i tretmanu među polovima i različitim etničkim grupama i dalje je izražen problem u modnoj industriji. U posljednjoj deceniji primjetan je porast broja žena na vodećim pozicijama – dok su 2015. godine činile samo 17% lidera u modnoj industriji, danas ih je 29%. Prema izvještaju Žene i moda: Barometar 2024, koji su objavili PwC Italija i Il Foglio della Moda, 2023. godine žene su činile 40% upravnih odbora u SAD-u, 47% u Francuskoj, 34% u Velikoj Britaniji i svega 27% u Italiji, što znači da manje od trećine najviših izvršnih funkcija pripada ženama. Što je hijerarhijski nivo viši, to je žena manje.
Izuzetak, ne pravilo
Razgovori o različitosti, rodnoj ravnopravnosti i inkluziji različitih glasova i etničkih pripadnosti postali su ključni u modnoj industriji, kao i u mnogim drugim sektorima. Ipak, uprkos početnim znakovima napretka, čini se da je dalji razvoj usporen. Žensko vodstvo na najvišim pozicijama i dalje se doživljava kao izuzetak u ekskluzivnom klubu kojim dominiraju bijelci. One koje uspiju da probiju taj stakleni plafon suočavaju se s dugim i iscrpljujućim putem – svako postignuće se pomno analizira, greške se ne praštaju, a prilika za dokazivanje dolazi s ograničenim vremenom.
Muškarce promovišemo na osnovu potencijala, dok žene napreduju tek kada već dokažu svoju vrijednost
“Muškarce promovišemo na osnovu potencijala, dok žene napreduju tek kada već dokažu svoju vrijednost”, objašnjava za platformu nssG-Club Rejčel Tomas, izvršna direktorka i suosnivačica Lean Ina. Kompanije često postavljaju žene na liderske pozicije u kriznim trenucima, želeći da signaliziraju promjene, što im dodatno povećava rizik od neuspjeha. Nije iznenađenje da je prosječno trajanje mandata žena na poziciji izvršne direktorke u kompanijama s liste Fortune 500 kraće nego kod muških kolega, i tako je već godinama. U 2023. godini žene su se na toj funkciji zadržavale u prosjeku 4,5 godina, dok su muškarci ostajali 7,2 godine, a iako se razlika blago smanjila, problem je i dalje prisutan.
Nedovoljan napredak
Još 2010. godine Kering je pokrenuo inicijative za promovisanje rodne ravnopravnosti, uključujući potpisivanje Principa osnaživanja žena, povelje koju su uspostavili UN Women i Global Compact Ujedinjenih nacija. Ali, koliko je to zapravo promijenilo stanje ženskog liderstva u vrhu modne industrije?
Ovaj globalni luksuzni modni gigant – vlasnik brendova kao što su Gucci, Bottega Veneta, Balenciaga i Alexander McQueen – trenutno ima samo jednu izvršnu direktorku: Franćesku Beletini, koja od 2013. vodi Saint Laurent, a od 2023. je i zamjenica izvršnog direktora grupe Fransoa-Henrija Pinoa. Među ostalim istaknutim ženama na čelnim pozicijama su Elen Puli-Duken (Hélène Poulit-Duquesne), izvršna direktorka brenda Boucheron, i Mari Leblank (Marie Leblanc), izvršna direktorka brenda Courrèges, koji je pod okriljem holdinga Artemis, a povezan s Keringom.
View this post on Instagram
Ni LVMH, drugi gigant luksuzne mode, ne stoji mnogo bolje kada je riječ o ženama na vrhu. Među rijetkim liderkama nalaze se Delfin Arno (Delphine Arnault), izvršna direktorka Diora i kćerka Bernarda Arnoa, osnivača i predsjednika LVMH-a, zatim Severin Merle (Séverine Merle), koja vodi Céline, Paskal Lepoavr (Pascale Lepoivre), izvršna direktorka brenda Loewe te odnedavno već pomenuta Silvija Onofri na čelu kuće Miu Miu.
Iako su žene tokom posljednjih deset godina ostvarile napredak na svim korporativnim nivoima, njihova zastupljenost i dalje nije na zadovoljavajućem nivou, što pokazuje da modna industrija, uprkos naporima, još uvijek nije postigla značajan napredak u ženskom liderstvu.
GRACIJA 232/mart 2025.
