Živi lokalno, uči globalno

spot_img

Hipotekarna banka, u saradnji sa Počasnim konzulatom Crne Gore u Milanu, organizovala je u hotelu Hilton edukativnu panel diskusiju Živi lokalno, uči globalno. Učestvovali su rektor Univerziteta Bokoni iz Milana prof. Đanmario Verona i prof. dr Milica Pejanović Đurišić, redovni profesor na Univerzitetu Crne Gore, a panel diskusiju je moderirao Radoje Cerović, psiholog i poslovni konsultant. Skup je otvorio izvršni direktor Hipotekarne banke Esad Zaimović, a prisutnim učesnicima, među kojima su bili studenti i postdiplomci crnogorskih univerziteta, bivši studenti Bokonija iz Crne Gore i regiona, profesori crnogorskih univerziteta, predsjednici i direktori brojnih institucija i kompanija iz Crne Gore. U uvodnoj riječi obratila se Doli Predović, počasna konzulica Crne Gore u Milanu i nekadašnja profesorica Korporativnih finansija na Bokoni Univerzitetu, koja se u svojoj akademskoj karijeri posebno posvećivala internacionaliziciji obrazovanja. “Današnje tržište se mijenja zahvaljući mladim ljudima koji koriste mogućnosti internacionalnog sticanja i primjene znanja. To je značajno, kako za te mlade ljude, tako i za ukupan razvoj društva i zato smatramo vrijednim što smo, zajedno s Hipotekarnom bankom, organizovali ovaj panel”, rekla je Predović, te dodala da se ideja za ovim projektom javila kao posljedica internacionalizacije u visokom obrazovanju, koju karakteriše snažna mobilnost studenata. “Vještine koje studenti stiču putovanjima poslodavci žele da imaju. Univerziteti moraju da stvaraju globalno zapošljive studente,” kazala je Predović stavljajući akcenat na “internacionalizaciju kod kuće”, smatrajući da studenti mogu steći vještine kod kuće istovjetne onima koje stiču studenti koji idu na razmjene i putuju.
Prof. Đanmario Verona, između ostalog, govorio je o nečemu što u klasičnom, užem smislu nije znanje. “Radi se o sposobnostima, karakternim osobinama, emocionalnim predispozicijama. Komunikacija, sposobnost timskog rada, upornost, istrajnost su jednako važni kao i znanje”, naglasio je, te prisutnima skrenuo pažnju na značaj sposobnosti interpretacije podataka. “Zbog značaja te oblasti, Bokoni je u zvaničnom kurikulumu uveo učenje programskih jezika koji služe za upravljanje velikim količinama podataka (tzv. Big data). Onoliko koliko je engleski jezik nekad bio preduslov internacionacizacije znanja, a danas se podrazumijeva, toliko programski jezici, kao što je npr. Python, otvaraju vrata mnogih budućih profesija.”
Verona je insistirao na činjenici da je jedan od najvažnijih kvaliteta njegovog univerziteta u ogromnoj količini praktičnog rada i iskustva koje se stiče tokom studija, zahvaljujući bliskoj saradnji koju Bokoni ima s privrednim subjektima iz Italije i EU.
Prof. Milica Pejanović Đurišić naglasila je da je u prirodi oblasti kojom se bavi da su globalnog tipa i znanje iz te oblasti cirkuliše na slobodan način. “Ta oblast je u startu imala cilj da omogući komunikaciju svima, na svakom mjestu i na puno načina. Danas, kada je to realnost, postavlja pitanje što je sljedeće. Danas, kada informacione tehnologije predstavljaju sveprisutni alat i na neki se način prepliću sa svim oblastima, budućnost informatike je u budućnosti razvoja svih tih oblasti ponaosob, tj. ukupnom naučnom i tehnološkom razvoju i napretku.” Osim činjenice da je ponosna na konkuretnost naših studenata na svjetskom tržištu, posebno ističe da postoje studenti i profesionalci koji se vraćaju iz inostranstva doneseći znanje s prestižnih akademskih i poslovnih ambijenata u želji da ga primijene u Crnoj Gori. “Stalni zadatak nas u Crnoj Gori mora biti da stvaramo najbolje uslove kako bi se i studenti i profesori vraćali u Crnu Goru, ne samo zbog ljubavi nego i zbog konkurentnih uslova za rad, istraživanje i napredovanje”, istakla je Pejanović Đurišić.

Možda vas zanima

PRATITE NAS I NA INSTAGRAMU

NEDAVNO OBJAVLJENO