Osjećaji slabosti ili umora su ponekad jedini simptomi koji mogu ukazivati na neke ozbiljnije smetnje ili bolesti, kao što su nizak pritisak, hipoglikemija, alergije i stres, ali se znaju javljati i bez jasnih organskih uzroka.
Nizak pritisak Mnogo češće se spominje hipertenzija (povišen krvni pritisak) kao uzrok ozbiljnih oboljenja, dok se hipotenzija (nizak krvni pritisak) smatra neškodljivom. Ipak, osobe koje pate od niskog pritiska znaju koliko ih može oslabiti takvo stanje, praćeno osjećajem nedostatka energije za izvršavanje svakodnevnih obaveza. Smatra se da je pritisak nizak kada je njegova vrijednost oko 90/50, nije opasan po život i ne može uzrokovati organske smetnje. Obično je nešto niži tokom ljeta, dok se zimi povećava. Kod izuzetno osjetljivih osoba može naglo da opadne ukoliko naglo ustanu iz sjedećeg ili ležećeg položaja, te dovede do jake vrtoglavice i, rijetko, do gubitka svijesti. Simptomi niskog pritiska su hroničan umor (posebno fizički), osjećaj nemoći praćen ponekad i tahikardijom, zujanjem u ušima, iznenadnim vrtoglavicama, pospanost – naročito nakon obroka, mišićna slabost, glavobolja. U slučaju umora izazvanog niskim pritiskom provodi se terapija određenim medikamentima sposobnim da ga povećaju, koji se mogu koristiti tokom ograničenog perioda kako ne bi došlo do neželjenih efekata.
Stres je fiziološka reakcija povezana s ambijentom u kojem čovjek živi, izazvana mnoštvom uzroka pod zajedničkim nazivom stresori. Ne može se reći da je stres prava bolest, nego normalno reagovanje tijela kako bi ostalo uravnoteženo uprkos ambijentalnim promjenama. Ta reakcija ponekad može da postane štetna, ukoliko stresori djeluju preintenzivno i tokom dužeg perioda.
Razlikujemo više faza stresa:
– faza uzbune, najavljuje prisustvo stresnog činioca, manifestuju se biohemijske i hormonalne promjene, naprimjer – dolazi do porasta holesterola ili šećera u krvi
– faza otpora, u koju osoba dospijeva kada dugotrajni stres prolazi fazu uzbune
– faza iscrpljenosti, posljednja etapa stresa koju odlikuju umor, bezvoljnost, nesanica ili dnevna pospanost, nervoza, nemir, virusna oboljenja (prehlada, gripa, herpes), tahikardija, iznenadno znojenje, depresija
Tradicionalna medicina preporučuje obavezan odmor uz povremene kure jačanja ili antidepresive.
Različite netolerancije Suprotno od pojave alergije, obično snažnih simptoma čije je uzroke relativno lako dijagnostikovati, reakcije netolerancije su nejasnije, kao i njeni simptomi. Uglavnom se radi o blagom reagovanju organizma na udahnute čestice iz vazduha, na dodir kože s određenim materijalima i na supstance iz hrane koje ljudski organizam obično dobro prihvata. Nije potpuno jasno kakav je uzročni mehanizam netolerancije. Zloupotreba ljekova kao što su antibiotici, virusi ili bakterije u crijevima, unos određene hrane, kontinuiran fizički umor, postoperativni stres, nedovoljno unošenje tečnosti, nepravilan san – sve navedeno može da dovede do promjena u imunom sistemu, do istovremene akumulacije štetnih tvari i usporavanja metabolizma. Jedan od osnovnih simptoma netolerancije, posebno na hranu, je upravo umor, uz gorak ukus u ustima ili nedostatak pljuvačke, nadutost, nervozu, glavobolju, vrtoglavicu, proljev ili zatvor, tahikardiju, iznenadan osjećaj hladnoće, crvenilo lica i vrata…
Nakon što se utvrdi koja supstanca izaziva nepovoljnu reakciju, terapija se zasniva na specifičnoj detoksikacijskoj dijeti, uz potpuno isključivanje određene namirnice.
Nizak nivo šećera u krvi Hipoglikemija je smanjena količina glukoze u krvi. Održavanje stalnog i odgovarajućeg nivoa šećera u krvi (glikemija) jedna je od najvažnijih biohemijskih funkcija ljudskog tijela: šećer je potreban mozgu za jasne misli, mišići traže glukozu kako bi mogli ujednačeno funkcionisati; naš vid, takođe, zahtijeva ovu supstancu kako bi se prilagodio različitim nijansama svjetlosti. Simptomi hipoglikemije su: stalan umor, vrtoglavica, nesanica, hladan znoj uz osjećaj poboljšanja nakon pojedenog slatkiša, kafe ili alkohola, iza čega slijedi pogoršanje; konfuznost, loša memorija, nemogućnost koncentrisanja, bolovi u mišićima, glavobolja.
Ljekovi Mnogo puta umor može biti izazvan ljekovima, pogotovo kada njihovo korištenje nije pod kontrolom ljekara. To je najčešće slučaj sa ljekovima za smirenje i za spavanje, koji se koriste tokom dužeg perioda i u pretjeranim dozama, uzrokujući umor udružen s osjećajima konfuznosti i pospanosti. Ostali ljekovi koji stvaraju osjećaj umora karakterističan po fizičkoj iscrpljenosti, vrtoglavici i gubitku svijesti, su laksativi i diuretici, usljed eliminisanja velikih količina natrijuma i kalijuma iz organizma – elemenata važnih za krvne sudove, mišiće i nervni sistem.
Zlatna pravila za dobru formu
Poštovati racionalno radno vrijeme tokom radnog dana, praveći povremene pauze
Izbjegavati neaktivnost – izaziva umor, dakle – baviti se sportom
Ustajati i odlaziti u krevet uvijek u isto vrijeme
Večerati lagan obrok najmanje dva sata prije odlaska na spavanje
Čaj, kafa, cigarete, čokolada sadrže “uzbuđujuće” ali kontraproduktivne supstance, kratkotrajnog su efekta i ne liječe umor
Izolovati se uz TV neće otjerati loše misli i brige, bolje je izaći sa prijateljima, razgovarati sa članovima porodice, igrati se sa djecom
Bavljenje hobijem uz zadovoljstva pomoći će u izbjegavanju umora
Neka ono što radite bude iz zadovoljstva, a ne moranja – odnosi se i na bračne obaveze
Jedite što više integralnih žitarica, lisnatog zelenog povrća, limuna, oraha i meda
Jednom godišnje obavezno posjetite svog ljekara
